Preskoči na sadržaj
Feruvi FERUVI

Paušalno oporezivanje u Srbiji: sve o paušalcu

Sve o paušalcu u Srbiji na jednom mestu: ko može da bude paušalac, limit prometa, šta plaća, prednosti i mane, kada se gubi pravo na paušal i veze ka svim ključnim temama.

Sadržaj

Ukratko: paušalac je preduzetnik kome porez i doprinose ne utvrđuje stvarni profit, već Poreska uprava unapred, kao fiksni mesečni iznos po rešenju. To je najjednostavniji oblik poslovanja u Srbiji: paušalac ne vodi poslovne knjige u punom obimu, ima predvidiv mesečni trošak i malo administracije. Pravo na paušal uslovljeno je godišnjim prometom do 6 miliona dinara i dozvoljenom delatnošću. Ovaj vodič povezuje sve ključne teme o paušalcu, od registracije i izbora šifre, preko doprinosa, cene knjigovodstva i poređenja sa DOO, do testa samostalnosti, privremene odjave i zatvaranja, uz upućivanje na detaljne tekstove za svaku oblast.

Šta je paušalac

Paušalac je preduzetnik koji se opredelio za paušalno oporezivanje. Umesto da utvrđuje stvarni prihod i rashod, dobija rešenje Poreske uprave u kom je određen fiksni mesečni iznos poreza i doprinosa. Taj iznos plaća svakog meseca, bez obzira na to koliko je tačno zaradio. Paušalac ne vodi poslovne knjige kao firme na knjigama, već samo knjigu o ostvarenom prometu (KPO), u koju upisuje naplaćene prihode.

Ko može da bude paušalac

Za paušalno oporezivanje moraju biti ispunjena dva osnovna uslova.

UslovPravilo
PrometGodišnji promet do 6.000.000 dinara
DelatnostDelatnost mora biti dozvoljena za paušal, jer su pojedine isključene

Koje šifre delatnosti su dozvoljene paušalcu, a koje nisu, objašnjeno je u vodiču o šiframa delatnosti za paušalca. Ako delatnost nije dozvoljena ili promet pređe granicu, preduzetnik ne može biti paušalac, već vodi knjige.

Kako se otvara i koliko košta

Paušalna radnja se otvara registracijom preduzetnika u APR-u, uz opredeljenje za paušalno oporezivanje. Postupak otvaranja firme opisan je u vodiču o registraciji firme. Visina mesečne obaveze zavisi od delatnosti, opštine, zone i starosne olakšice, pa se razlikuje od paušalca do paušalca. Okvirni mesečni trošak po strukama dat je u tekstu o mesečnom trošku paušalca, a cena knjigovodstvene podrške u vodiču o ceni knjigovodstva za paušalca.

Šta paušalac plaća

Mesečna obaveza paušalca obuhvata porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje, sve sadržano u rešenju Poreske uprave. Kako se doprinosi obračunavaju i na koju osnovicu, objašnjeno je u vodiču o doprinosima za samostalce, a kako se kroz njih stiče penzijski staž u tekstu o penziji za paušalca.

Prednosti i mane

PrednostiMane
Predvidiv, fiksan mesečni trošakPorez se plaća i kad nema prihoda
Bez vođenja poslovnih knjiga u punom obimuOgraničenje prometa do 6 miliona dinara
Malo administracijePojedine delatnosti nisu dozvoljene

Zato paušal odgovara samostalnim delatnostima sa nižim troškovima i prometom u okviru limita, dok firme sa većim prometom ili visokim troškovima često bolje prolaze na knjigama ili kao DOO. Poređenje je dato u vodiču o paušalu i DOO.

Kada se gubi pravo na paušal

Pravo na paušalno oporezivanje prestaje u nekoliko situacija.

  • Prelazak granice prometa. Kada godišnji promet pređe 6 miliona dinara, preduzetnik prelazi na vođenje knjiga.
  • Ulazak u PDV. Kada promet pređe 8 miliona dinara, preduzetnik ulazi u sistem PDV-a, o čemu više ima u vodiču o PDV obvezniku.
  • Pad na testu samostalnosti. Ako odnos sa nalogodavcem ispuni propisane kriterijume, prihod se drugačije oporezuje, o čemu govori vodič o testu samostalnosti.

Frilenseri i paušal

Mnogi koji rade za strane klijente počnu kao frilenseri koji sami plaćaju porez, pa kasnije pređu na paušalnu radnju zbog višeg limita i mogućnosti izdavanja faktura. Kako se oporezuje rad za stranog poslodavca i kada se isplati prelazak na paušal, objašnjeno je u vodiču o porezu za frilensere.

Pauza, gašenje i prelazak na DOO

Paušalac tokom poslovanja može privremeno da odjavi radnju, da je trajno ugasi ili da pređe na DOO kada poraste. O privremenom prekidu ima više u tekstu o privremenoj odjavi paušalca, o gašenju u vodiču o zatvaranju paušalca, a o prelasku na društvo u tekstu o prelasku sa paušalca na DOO.

Mesečno plaćanje i evidencije

Paušalac mesečnu obavezu iz rešenja plaća svakog meseca, po pravilu do 15. u mesecu za prethodni mesec. Pored plaćanja, jedina redovna evidencija je knjiga o ostvarenom prometu (KPO), u koju se upisuju naplaćeni prihodi. Praćenje prometa u toku godine je važno, jer prelazak granice od 6 miliona dinara menja status, a prelazak 8 miliona uvodi u PDV. Ako paušalac prodaje robu ili pruža usluge fizičkim licima, mora i da fiskalizuje promet, o čemu više ima u vodiču o fiskalnim kasama.

Fakturisanje kao paušalac

Paušalac izdaje fakture za svoje usluge i robu, ali bez obračunatog PDV-a, uz napomenu da nije u sistemu PDV-a. Šta faktura mora da sadrži objašnjeno je u vodiču o izdavanju fakture. Ako paušalac posluje sa firmama koje su u sistemu PDV-a ili sa javnim sektorom, te fakture se razmenjuju elektronski, pa mu u praksi treba nalog na Sistemu elektronskih faktura, o čemu više ima u vodiču o e-fakturama.

Kako se određuje paušalni porez

Visina paušalne obaveze nije ista za sve, već je Poreska uprava utvrđuje na osnovu nekoliko elemenata. Polazi se od propisane osnovice za konkretnu delatnost, koja se zatim koriguje koeficijentima.

ElementKako utiče
DelatnostSvaka šifra ima svoju polaznu osnovicu
Opština i zonaRazvijenost i lokacija sedišta menjaju iznos
Starost preduzetnikaPojedine starosne grupe imaju umanjenje

Na osnovu toga Poreska uprava donosi rešenje sa konačnim mesečnim iznosom. Na rešenje se može uložiti žalba u zakonskom roku ako smatraš da je obaveza pogrešno utvrđena. Pošto se elementi razlikuju od slučaja do slučaja, dva paušalca iste delatnosti u različitim opštinama mogu imati različitu obavezu. Okvirni iznosi po strukama dati su u tekstu o mesečnom trošku paušalca.

Paušalac sa zaposlenima

Paušalac može da zapošljava radnike. Paušalni status se odnosi na oporezivanje samog preduzetnika, dok za zaposlene paušalac obračunava i plaća zaradu, porez i doprinose kao svaki poslodavac. Obrada zarada je poseban posao koji najčešće vodi knjigovođa, pa zapošljavanje povećava administraciju i mesečni trošak. Pre prvog zaposlenja vredi proceniti da li obim posla to opravdava.

Česte greške paušalca

  • Nenadgledani promet. Prelazak granice od 6 miliona ili 8 miliona dinara menja status, pa promet treba pratiti tokom godine.
  • Rad pretežno za jednog naručioca. Takav odnos može pasti na testu samostalnosti i biti nepovoljnije oporezovan.
  • Neizdavanje fiskalnog računa. Kod prometa fizičkim licima fiskalizacija je obavezna i za paušalca.
  • Neplaćanje u mesecima bez posla. Obaveza je fiksna i dospeva i kada nema prihoda.

Kako da počneš

Ako tek otvaraš paušalnu radnju, redosled je jasan: proveri da li je delatnost dozvoljena i da li si u okviru limita prometa, registruj se u APR-u uz opredeljenje za paušal, sačekaj rešenje Poreske uprave i plaćaj fiksnu mesečnu obavezu. Za izbor delatnosti, procenu obaveze i prijave pomaže knjigovodstvena agencija. Sve teme o vođenju firme na jednom mestu su u centralnom vodiču o knjigovodstvu i porezima.

Često postavljana pitanja

Šta je paušalac?
Preduzetnik kome porez i doprinose ne utvrđuje stvarni profit, već Poreska uprava unapred, kao fiksni mesečni iznos po rešenju. Paušalac ne vodi poslovne knjige u punom obimu, već samo knjigu o ostvarenom prometu.
Ko može da bude paušalac?
Preduzetnik čiji je godišnji promet do 6 miliona dinara i čija je delatnost dozvoljena za paušalno oporezivanje. Pojedine delatnosti su isključene.
Koliko paušalac plaća mesečno?
Zavisi od delatnosti, opštine, zone i starosne olakšice, pa se razlikuje od paušalca do paušalca. Iznos je sadržan u rešenju Poreske uprave i obuhvata porez i doprinose.
Da li paušalac vodi knjige?
Ne vodi poslovne knjige kao firme na knjigama, već samo knjigu o ostvarenom prometu (KPO), u koju upisuje naplaćene prihode.
Plaća li paušalac porez i kad ne zaradi?
Da. Mesečna obaveza je fiksna i plaća se bez obzira na ostvareni prihod, što je glavna mana paušala u mesecima sa malo posla.
Kada paušalac gubi pravo na paušal?
Kada promet pređe 6 miliona dinara prelazi na knjige, kada pređe 8 miliona ulazi u PDV, a status se menja i ako ne prođe test samostalnosti.
Koji je limit prometa za paušalca?
Godišnji promet do 6 miliona dinara. Preko toga preduzetnik više ne može biti paušalac, već vodi poslovne knjige.
Da li paušalac mora da fiskalizuje promet?
Ako prodaje robu ili pruža usluge fizičkim licima, dakle ima promet na malo, mora da fiskalizuje, bez obzira na paušalni status.
Da li paušalac stiče penzijski staž?
Da. Kroz obavezne doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje paušalac stiče penzijski staž za period poslovanja.
Da li je bolje biti paušalac ili DOO?
Zavisi od prometa i troškova. Paušal odgovara nižem prometu i niskim troškovima, dok DOO i vođenje knjiga često bolje prolaze kod većeg prometa ili visokih troškova.
Može li paušalac privremeno da prekine rad?
Može, kroz privremenu odjavu radnje, čime se na određeni period obustavljaju obaveze. Postupak je opisan u zasebnom vodiču o privremenoj odjavi paušalca.
Gde da nađem knjigovođu za paušalca?
Proverene knjigovodstvene agencije koje rade sa paušalcima dostupne su u Feruvi imeniku knjigovođa.
Do kada paušalac plaća mesečnu obavezu?
Po pravilu do 15. u mesecu za prethodni mesec, prema iznosu iz rešenja Poreske uprave. Jedina redovna evidencija je knjiga o ostvarenom prometu (KPO).
Može li paušalac da izdaje fakture?
Da, izdaje fakture bez obračunatog PDV-a, uz napomenu da nije u sistemu PDV-a. Ako posluje sa firmama u PDV sistemu ili javnim sektorom, u praksi mu treba i nalog na Sistemu elektronskih faktura.
Kako se određuje visina paušalnog poreza?
Poreska uprava polazi od propisane osnovice za delatnost i koriguje je koeficijentima za opštinu i zonu sedišta i starost preduzetnika, pa donosi rešenje sa konačnim mesečnim iznosom. Na rešenje se može uložiti žalba u zakonskom roku.
Može li paušalac da ima zaposlene?
Može. Paušalni status se odnosi na oporezivanje preduzetnika, a za zaposlene paušalac obračunava i plaća zaradu, porez i doprinose kao svaki poslodavac, pa zapošljavanje povećava administraciju i trošak.

O autoru

Marko Ristić

Preduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.

Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.

Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.

Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.

Preduzetništvo Razvoj internet platformi Elektronska prodavnica Razvoj uz korišćenje veštačke inteligencije Dizajn korisničkog iskustva Informaciona arhitektura Digitalni marketing Lokalni biznis i međunarodna saradnja
↑↓ navigacija otvori
ESC zatvori