Paušalno oporezivanje u Srbiji: sve o paušalcu
Sve o paušalcu u Srbiji na jednom mestu: ko može da bude paušalac, limit prometa, šta plaća, prednosti i mane, kada se gubi pravo na paušal i veze ka svim ključnim temama.
Sadržaj
Ukratko: paušalac je preduzetnik kome porez i doprinose ne utvrđuje stvarni profit, već Poreska uprava unapred, kao fiksni mesečni iznos po rešenju. To je najjednostavniji oblik poslovanja u Srbiji: paušalac ne vodi poslovne knjige u punom obimu, ima predvidiv mesečni trošak i malo administracije. Pravo na paušal uslovljeno je godišnjim prometom do 6 miliona dinara i dozvoljenom delatnošću. Ovaj vodič povezuje sve ključne teme o paušalcu, od registracije i izbora šifre, preko doprinosa, cene knjigovodstva i poređenja sa DOO, do testa samostalnosti, privremene odjave i zatvaranja, uz upućivanje na detaljne tekstove za svaku oblast.
Šta je paušalac
Paušalac je preduzetnik koji se opredelio za paušalno oporezivanje. Umesto da utvrđuje stvarni prihod i rashod, dobija rešenje Poreske uprave u kom je određen fiksni mesečni iznos poreza i doprinosa. Taj iznos plaća svakog meseca, bez obzira na to koliko je tačno zaradio. Paušalac ne vodi poslovne knjige kao firme na knjigama, već samo knjigu o ostvarenom prometu (KPO), u koju upisuje naplaćene prihode.
Ko može da bude paušalac
Za paušalno oporezivanje moraju biti ispunjena dva osnovna uslova.
| Uslov | Pravilo |
|---|---|
| Promet | Godišnji promet do 6.000.000 dinara |
| Delatnost | Delatnost mora biti dozvoljena za paušal, jer su pojedine isključene |
Koje šifre delatnosti su dozvoljene paušalcu, a koje nisu, objašnjeno je u vodiču o šiframa delatnosti za paušalca. Ako delatnost nije dozvoljena ili promet pređe granicu, preduzetnik ne može biti paušalac, već vodi knjige.
Kako se otvara i koliko košta
Paušalna radnja se otvara registracijom preduzetnika u APR-u, uz opredeljenje za paušalno oporezivanje. Postupak otvaranja firme opisan je u vodiču o registraciji firme. Visina mesečne obaveze zavisi od delatnosti, opštine, zone i starosne olakšice, pa se razlikuje od paušalca do paušalca. Okvirni mesečni trošak po strukama dat je u tekstu o mesečnom trošku paušalca, a cena knjigovodstvene podrške u vodiču o ceni knjigovodstva za paušalca.
Šta paušalac plaća
Mesečna obaveza paušalca obuhvata porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje, sve sadržano u rešenju Poreske uprave. Kako se doprinosi obračunavaju i na koju osnovicu, objašnjeno je u vodiču o doprinosima za samostalce, a kako se kroz njih stiče penzijski staž u tekstu o penziji za paušalca.
Prednosti i mane
| Prednosti | Mane |
|---|---|
| Predvidiv, fiksan mesečni trošak | Porez se plaća i kad nema prihoda |
| Bez vođenja poslovnih knjiga u punom obimu | Ograničenje prometa do 6 miliona dinara |
| Malo administracije | Pojedine delatnosti nisu dozvoljene |
Zato paušal odgovara samostalnim delatnostima sa nižim troškovima i prometom u okviru limita, dok firme sa većim prometom ili visokim troškovima često bolje prolaze na knjigama ili kao DOO. Poređenje je dato u vodiču o paušalu i DOO.
Kada se gubi pravo na paušal
Pravo na paušalno oporezivanje prestaje u nekoliko situacija.
- Prelazak granice prometa. Kada godišnji promet pređe 6 miliona dinara, preduzetnik prelazi na vođenje knjiga.
- Ulazak u PDV. Kada promet pređe 8 miliona dinara, preduzetnik ulazi u sistem PDV-a, o čemu više ima u vodiču o PDV obvezniku.
- Pad na testu samostalnosti. Ako odnos sa nalogodavcem ispuni propisane kriterijume, prihod se drugačije oporezuje, o čemu govori vodič o testu samostalnosti.
Frilenseri i paušal
Mnogi koji rade za strane klijente počnu kao frilenseri koji sami plaćaju porez, pa kasnije pređu na paušalnu radnju zbog višeg limita i mogućnosti izdavanja faktura. Kako se oporezuje rad za stranog poslodavca i kada se isplati prelazak na paušal, objašnjeno je u vodiču o porezu za frilensere.
Pauza, gašenje i prelazak na DOO
Paušalac tokom poslovanja može privremeno da odjavi radnju, da je trajno ugasi ili da pređe na DOO kada poraste. O privremenom prekidu ima više u tekstu o privremenoj odjavi paušalca, o gašenju u vodiču o zatvaranju paušalca, a o prelasku na društvo u tekstu o prelasku sa paušalca na DOO.
Mesečno plaćanje i evidencije
Paušalac mesečnu obavezu iz rešenja plaća svakog meseca, po pravilu do 15. u mesecu za prethodni mesec. Pored plaćanja, jedina redovna evidencija je knjiga o ostvarenom prometu (KPO), u koju se upisuju naplaćeni prihodi. Praćenje prometa u toku godine je važno, jer prelazak granice od 6 miliona dinara menja status, a prelazak 8 miliona uvodi u PDV. Ako paušalac prodaje robu ili pruža usluge fizičkim licima, mora i da fiskalizuje promet, o čemu više ima u vodiču o fiskalnim kasama.
Fakturisanje kao paušalac
Paušalac izdaje fakture za svoje usluge i robu, ali bez obračunatog PDV-a, uz napomenu da nije u sistemu PDV-a. Šta faktura mora da sadrži objašnjeno je u vodiču o izdavanju fakture. Ako paušalac posluje sa firmama koje su u sistemu PDV-a ili sa javnim sektorom, te fakture se razmenjuju elektronski, pa mu u praksi treba nalog na Sistemu elektronskih faktura, o čemu više ima u vodiču o e-fakturama.
Kako se određuje paušalni porez
Visina paušalne obaveze nije ista za sve, već je Poreska uprava utvrđuje na osnovu nekoliko elemenata. Polazi se od propisane osnovice za konkretnu delatnost, koja se zatim koriguje koeficijentima.
| Element | Kako utiče |
|---|---|
| Delatnost | Svaka šifra ima svoju polaznu osnovicu |
| Opština i zona | Razvijenost i lokacija sedišta menjaju iznos |
| Starost preduzetnika | Pojedine starosne grupe imaju umanjenje |
Na osnovu toga Poreska uprava donosi rešenje sa konačnim mesečnim iznosom. Na rešenje se može uložiti žalba u zakonskom roku ako smatraš da je obaveza pogrešno utvrđena. Pošto se elementi razlikuju od slučaja do slučaja, dva paušalca iste delatnosti u različitim opštinama mogu imati različitu obavezu. Okvirni iznosi po strukama dati su u tekstu o mesečnom trošku paušalca.
Paušalac sa zaposlenima
Paušalac može da zapošljava radnike. Paušalni status se odnosi na oporezivanje samog preduzetnika, dok za zaposlene paušalac obračunava i plaća zaradu, porez i doprinose kao svaki poslodavac. Obrada zarada je poseban posao koji najčešće vodi knjigovođa, pa zapošljavanje povećava administraciju i mesečni trošak. Pre prvog zaposlenja vredi proceniti da li obim posla to opravdava.
Česte greške paušalca
- Nenadgledani promet. Prelazak granice od 6 miliona ili 8 miliona dinara menja status, pa promet treba pratiti tokom godine.
- Rad pretežno za jednog naručioca. Takav odnos može pasti na testu samostalnosti i biti nepovoljnije oporezovan.
- Neizdavanje fiskalnog računa. Kod prometa fizičkim licima fiskalizacija je obavezna i za paušalca.
- Neplaćanje u mesecima bez posla. Obaveza je fiksna i dospeva i kada nema prihoda.
Kako da počneš
Ako tek otvaraš paušalnu radnju, redosled je jasan: proveri da li je delatnost dozvoljena i da li si u okviru limita prometa, registruj se u APR-u uz opredeljenje za paušal, sačekaj rešenje Poreske uprave i plaćaj fiksnu mesečnu obavezu. Za izbor delatnosti, procenu obaveze i prijave pomaže knjigovodstvena agencija. Sve teme o vođenju firme na jednom mestu su u centralnom vodiču o knjigovodstvu i porezima.
Često postavljana pitanja
Šta je paušalac?
Ko može da bude paušalac?
Koliko paušalac plaća mesečno?
Da li paušalac vodi knjige?
Plaća li paušalac porez i kad ne zaradi?
Kada paušalac gubi pravo na paušal?
Koji je limit prometa za paušalca?
Da li paušalac mora da fiskalizuje promet?
Da li paušalac stiče penzijski staž?
Da li je bolje biti paušalac ili DOO?
Može li paušalac privremeno da prekine rad?
Gde da nađem knjigovođu za paušalca?
Do kada paušalac plaća mesečnu obavezu?
Može li paušalac da izdaje fakture?
Kako se određuje visina paušalnog poreza?
Može li paušalac da ima zaposlene?
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.