Doprinosi za samostalce u Srbiji 2026: stope, osnovice, kalkulacija
Doprinosi 35.05% mesečne osnovice. Minimalna osnovica 51.297 RSD = 17.980 RSD mesečno (PIO + zdravstveno + nezaposlenost). Kalkulacija, scenari, kako birati optimalnu osnovicu.
Sadržaj
Ukratko: Doprinosi za samostalce u Srbiji 2026 iznose 35.05% mesečne osnovice (PIO 24%, zdravstveno 10.3%, nezaposlenost 0.75%). Minimalna osnovica je 51.297 RSD što znači mesečni trošak doprinosa 17.980 RSD. Većina samostalaca bira minimalnu osnovicu jer razlika u kasnijoj penziji nije proporcionalna razlici u uplatama. Doprinosi se plaćaju do 15. u mesecu za prethodni, kašnjenje povlači zateznu kamatu ~16% godišnje.
Šta su doprinosi za samostalce
Ako si paušalac, vlasnik DOO koji se sam zapošljava, ili obavljaš samostalnu profesionalnu delatnost, moraš mesečno uplaćivati doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Doprinosi su nezavisni od poreza na prihod i plaćaju se i kada nemaš mesečni prihod (osim u slučaju prekida delatnosti).
Tri vrste doprinosa
| Doprinos | Stopa | Iznos na min osnovici (51.297 RSD) | Namena |
|---|---|---|---|
| PIO (penzijsko i invalidsko) | 24% | 12.311 RSD | Penzija, invalidska prava |
| Zdravstveno osiguranje | 10.3% | 5.284 RSD | Lekari, lekovi, bolnice |
| Doprinos za nezaposlenost | 0.75% | 385 RSD | Pravo na naknadu (limitirano za samostalce) |
| Ukupno | 35.05% | 17.980 RSD | Obavezno mesečno |
Detaljnije o ukupnim obavezama paušalaca u poređenju paušala i DOO.
Osnovice za 2026: minimum, maksimum, izbor
Minimalna i maksimalna osnovica
| Tip osnovice | Formula | Iznos 2026 (RSD) | Doprinosi mesečno (RSD) |
|---|---|---|---|
| Minimalna | 35% prosečne zarade | 51.297 | 17.980 |
| Donja srednja | 50% prosečne zarade | 73.281 | 25.685 |
| Prosečna | 1× prosečna zarada | 146.562 | 51.370 |
| Visoka | 2× prosečna zarada | 293.124 | 102.740 |
| Maksimalna | 5× prosečna zarada | 732.815 | 256.851 |
Osnovica se bira pri prijavi, može se menjati jednom godišnje. U toku godine osnovica je fiksna i nezavisi od stvarnog prihoda. Vidi godišnju poresku prijavu za detaljniju kontekstu.
Rast osnovica 2025 do 2026
Osnovice se ažuriraju godišnje na osnovu prosečne zarade u Republici. Rast 2026 u odnosu na 2025: 11.6%. To znači da je minimalni mesečni doprinos porastao sa 16.110 RSD (2025) na 17.980 RSD (2026). Većina samostalaca ne menja osnovicu, ali apsolutni iznos raste.
Kako odabrati optimalnu osnovicu
Zašto većina bira minimum
- Niža mesečna obaveza: veći neto novčani tok za poslovanje i lično
- Penzija po proseku celog veka: viša osnovica u jednoj godini ne podiže proporcionalno penziju
- Razlika u penziji minimalna: posle 25 godina rada, razlika u penziji između minimalne i prosečne osnovice je oko 15.000 RSD mesečno (ali si u tom periodu uplatio ~10 miliona RSD više)
- Bolji povraćaj investicije: razlika između minimuma i prosečne osnovice (oko 30.000 RSD mesečno) investirana u ETF daje veći prinos nego dodatni doprinosi za penziju
Kada bira veću osnovicu
- Rizična profesija: građevinske firme, fizički rad, prevoznici, ide veća naknada za bolovanje (procenat osnovice)
- Invalidska penzija mogućnost: ako postoji rizik od trajne nesposobnosti za rad
- Porodična penzija: ako porodica zavisi od tvoje penzije ako te ne bude (mora osnovica biti viša najmanje 5 godina pred smrt)
- Bliska penzija: ako si u poslednjih 5 godina rada pred penziju, viša osnovica direktno utiče na obračun
Scenariji izbora osnovice
| Profil | Preporučena osnovica | Mesečni doprinos | Razlog |
|---|---|---|---|
| IT samostalni saradnik, 30 godina | Minimum | 17.980 RSD | Vise novca za investiranje, niska rizika |
| Frizer, 35 godina | Minimum | 17.980 RSD | Stabilan prihod, dugi vek rada |
| Zidar (preduzetnik) | Donja srednja | 25.685 RSD | Rizik povrede, viša naknada za bolovanje |
| Konsultant, 50 godina | Prosečna | 51.370 RSD | 15 godina do penzije, povećan obračun |
| Vlasnik IT firme, 55 godina | Visoka | 102.740 RSD | 5 godina do penzije, direktan uticaj |
Praktična kalkulacija: 3 scenarija
Scenario 1: IT paušalac u Beogradu, šifra 6201
- Paušalni porez (10% osnovice): 12.825 RSD
- PIO doprinos (24%): 12.311 RSD
- Zdravstveno (10.3%): 5.284 RSD
- Nezaposlenost (0.75%): 385 RSD
- Ukupno mesečna obaveza: 30.805 RSD (samo porez + doprinosi)
- Godišnja obaveza: 369.660 RSD
Scenario 2: Frizer u Nišu, šifra 9602
- Paušalni porez (10% osnovice): 6.412 RSD (niža osnovica jer manji grad)
- PIO doprinos (24%): 12.311 RSD (fiksno na min osnovicu)
- Zdravstveno (10.3%): 5.284 RSD
- Nezaposlenost (0.75%): 385 RSD
- Ukupno mesečna obaveza: 24.392 RSD
- Godišnja obaveza: 292.704 RSD
Scenario 3: Vlasnik DOO na minimalcu (Beograd)
Vlasnik DOO kao zaposleni ne plaća doprinose kao samostalac, već kao radnik. Razlika je u načinu obračuna:
- Bruto plata: 65.000 RSD (da bi neto bila ≥ minimalna 47.154 RSD)
- PIO doprinos zaposlenog (14%): 9.100 RSD
- Zdravstveno zaposlenog (5.15%): 3.347 RSD
- Nezaposlenost zaposlenog (0.75%): 487 RSD
- Porez na dohodak (10% iznad neoporezivog praga ~34k): 3.078 RSD
- Doprinosi poslodavca (15,15%): 9.848 RSD
- Trošak DOO za vlasnika: 74.848 RSD mesečno (uračunato bruto + doprinosi poslodavca)
Detaljnije o platnom obračunu u vodiču o prijavi zaposlenog.
Rok plaćanja i kazne
Rok plaćanja
Doprinosi se plaćaju mesečno, najkasnije do 15. u mesecu za prethodni. Za doprinose za maj 2026, plaćaš do 15. juna. Uplata ide preko poslovnog računa ili lično u banku, sa pravilno popunjenim referencama na PIB i šifru doprinosa.
Zatezna kamata na kašnjenje
Kašnjenje sa uplatom povlači zateznu kamatu obračunatu po formuli: referentna stopa NBS + 10 procentnih poena. Za 2026, to je oko 16% godišnje na zakasneli iznos. Kamata se obračunava dnevno od prvog dana zakašnjenja.
Isključenje iz socijalnog osiguranja
Ako tri uzastopna meseca ne uplatiš doprinose, Poreska uprava može da te isključi iz socijalnog osiguranja:
- Gubiš zdravstvenu zaštitu (lekari, bolnice, lekovi)
- Mesečna uplata staža se prekida
- Pravo na bolovanje se gubi
Vraćanje u sistem traži uplatu svih neisplaćenih doprinosa + kamata. Period bez osiguranja se ne računa kao staž.
Prekid i obnova samostalne delatnosti
Privremeni prekid u APR-u
Ako planiraš pauzu u poslovanju (duže putovanje, sabbatical, lečenje, porođaj), možeš prijaviti privremeni prekid delatnosti u APR-u. Tokom prekida:
- Ne plaćaš doprinose
- Ne računa se staž
- Gubiš zdravstvenu zaštitu (ali možeš dobrovoljno uplaćivati samo zdravstveno za 5.284 RSD mesečno)
- Prekid nema zakonski maksimum i traje sve do prijave nastavka delatnosti
Potpuno zatvaranje paušalca
Ako zatvoriš paušalca, prestaješ sa svim doprinosima od datuma zatvaranja. Ako imaš nakupljen staž (15+ godina), zadržavaš pravo na penziju kasnije. Detaljnije o procesu zatvaranja vidi u vodiču o registraciji i zatvaranju firme.
Penzijski staž za samostalce
Kako se računa staž
Svaki mesec uplate doprinosa daje ti 1 mesec radnog staža. Za starosnu penziju treba minimum 15 godina staža (180 meseci kontinuiranih uplata, ili akumulirano).
Visina penzije po doprinosima
Penzija se računa po formuli koja uzima u obzir:
- Prosečnu osnovicu uplata kroz ceo radni vek
- Broj meseci uplate
- Generalni penzijski koeficijent (godišnje ažuriran)
Procena: paušalac koji uplaćuje minimalnu osnovicu 25 godina, dobija starosnu penziju oko 35.000 do 45.000 RSD mesečno (u vrednosti 2026). Realna vrednost u trenutku penzionisanja zavisi od inflacije i promene formule.
Dopuna staza posle pauze
Ako si imao prekid u uplatama, možeš uplatiti retroaktivno (sa kamatom) i obnoviti staž. Cena: zaostali doprinosi + zatezna kamata od datuma kašnjenja. Praktično, za 1 godinu pauze, ukupna naknadna uplata je oko 250.000–300.000 RSD.
Optimizacija doprinosa: 5 strategija
Strategija 1: Drži minimum osim u rizičnim periodima
Standardno koristi minimalnu osnovicu (17.980 RSD/m). Razmotri privremeno povećanje samo u poslednjih 5 godina pre penzije (period referentan za obračun) ili pri prelazu na invalidsku.
Strategija 2: Investiranje razlike
Razlika između minimuma i prosečne osnovice je oko 33.000 RSD mesečno. Uložena u globalni indeksni fond tokom 25 godina uz prosečan prinos od 7 odsto godišnje, ta razlika naraste na blizu 25 miliona RSD, više nego što bi donela dodatna penzija od veće osnovice. Za ulaganje u inostranstvu obično je potreban devizni račun i pristup stranom brokeru.
Strategija 3: Dobrovoljno penzijsko osiguranje
Pored obaveznog PIO-a, možeš ugovoriti dobrovoljno penzijsko osiguranje (DPO) sa privatnim fondom. Mesečna uplata 5.000–20.000 RSD je tax-deductible do određenog limita, i akumulira se kao dodatni penzijski fond.
Strategija 4: Optimizacija godišnjeg kraja
Kraj decembra, proveriš da li su sve uplate izvršene. Zaostala uplata u januaru za decembar = kamata + dodatna administracija. Postavi standing order za automatsku uplatu 14. u mesecu.
Strategija 5: Konsultacija sa knjigovodjom
Pri godišnjoj reviziji, knjigovodstvena agencija može da preporuči optimalnu osnovicu za sledeću godinu na osnovu tvog prihoda, projekata, i ličnih ciljeva (penzija, investicije).
Doprinosi za zaposlene vs samostalce: poređenje
| Aspekt | Zaposleni | Samostalac / paušalac |
|---|---|---|
| Plaća doprinose | Poslodavac 15,15% + zaposleni 19,9% (ukupno 35,05%) | Samostalac sam (35.05%) |
| Vidljivost | Na obračunu plate | Sopstvena uplata |
| Naknada za bolovanje | 65% prosečne plate poslodavac, posle 30 dana RFZO | Računa se po osnovici, limitirano |
| Pravo na nezaposlenost | Da (uz uslove) | Vrlo limitirano |
| Plaćeni godišnji odmor | Da (zakonom) | Ne (sam regulišeš) |
| Otpremnina pri otkazu | Da (po Zakonu o radu) | Ne |
Zaposleni dodatno imaju prava koja samostalac sam reguliše: plaćeni godišnji odmor, otpremninu i bolovanje preko poslodavca.
Alati i resursi
- Kalkulator doprinosa na purs.gov.rs (zvanični)
- Knjigovodstvene agencije sa kalkulatorima za scenarije
- e-Poreska portal za uvid u stanje uplata i staža
- Pravne kancelarije za sporove oko isključenja iz osiguranja
Često postavljana pitanja
Šta se desi ako ne uplatim doprinose tri meseca?
Poreska uprava može da te isključi iz socijalnog osiguranja: gubiš zdravstvenu zaštitu, prekida se uplata staža, gubiš pravo na bolovanje. Za vraćanje u sistem moraš uplatiti sve neisplaćene doprinose plus zateznu kamatu (~16% godišnje). Period bez osiguranja se ne računa kao staž.
Mogu li birati osnovicu nižu od minimalne?
Ne. Minimalna osnovica (51.297 RSD u 2026, što je 35% prosečne zarade) je apsolutni minimum propisan Zakonom o doprinosima. Ne postoji izuzeće za niži prihod. Ako imaš mesec bez prihoda kao paušalac, doprinosi se ipak plaćaju.
Da li paušalac može da ne plaća doprinose ako je istovremeno zaposlen?
Da, postoji oslobođenje. Ako si zaposlen u drugoj firmi sa punim radnim vremenom (i tvoj poslodavac plaća doprinose za tebe), kao paušalac ne moraš dodatno plaćati PIO i nezaposlenost. Zdravstveno se i dalje plaća kroz redovan posao. Mora se podneti zahtev za oslobođenje u Poresku.
Kako se doprinosi plaćaju za vlasnika DOO?
Vlasnik DOO koji je zaposlen u svojoj firmi plaća doprinose kao radnik (preko bruto plate, ne kao samostalac). Doprinosi zaposlenog su 19.9% (PIO 14%, zdravstveno 5.15%, nezaposlenost 0.75%), plus 15,15% doprinosa poslodavca. Detaljnije u vodiču o prijavi zaposlenog.
Da li je bolje birati višu osnovicu za veću penziju?
Najčešće ne. Razlika u penziji između minimalne i prosečne osnovice posle 25 godina rada je oko 15.000 RSD mesečno. U tom periodu si uplatio oko 10 miliona RSD više. Investicija razlike u globalni ETF kroz 25 godina pri 7% godišnje daje oko 25 miliona RSD, znatno više od dodatne penzije.
Koliko godina staža treba za starosnu penziju u Srbiji?
Minimum 15 godina staža (180 meseci uplata) plus dostignut starosni prag (65 godina za muškarce, 64 za žene u 2026, sa godišnjim pomicanjem do 65 za sve). Maksimalna penzija se dobija sa 40 godina staža za muškarce i 38 za žene.
Mogu li retroaktivno da uplatim propuštene doprinose?
Da, ali sa zateznom kamatom od datuma kašnjenja (~16% godišnje). Praktično, za 1 godinu pauze ukupna naknadna uplata je oko 250.000–300.000 RSD. Bez naknadne uplate, taj period se ne računa kao staž.
Šta je dobrovoljno penzijsko osiguranje (DPO) i da li ima smisla?
DPO je privatni penzijski fond koji se ugovara sa privatnim osiguravajućim društvom. Mesečne uplate (5.000–20.000 RSD) su delimično poreski olakšajne. Pruža dodatni penzijski prihod uz obavezni PIO. Ima smisla za one koji žele dodatnu finansijsku sigurnost, ali ETF investicije obično daju bolji prinos uz veću fleksibilnost.
Kako da prijavim privremeni prekid delatnosti?
Podnese se zahtev u APR-u (online preko e-portala). Prekid nema zakonski maksimum i traje sve do prijave nastavka delatnosti. Tokom prekida ne plaćaš doprinose, ali gubiš zdravstvenu zaštitu i ne računa se staž. Možeš dobrovoljno uplaćivati samo zdravstveno (5.284 RSD/mesec) ako želiš da zadržiš pokriće.
Da li doprinosi rastu svake godine?
Da. Osnovice se ažuriraju godišnje na osnovu prosečne zarade u Republici. Rast 2026 u odnosu na 2025: 11.6%. Minimalni mesečni doprinos je porastao sa 16.110 RSD (2025) na 17.980 RSD (2026). Trendovi ukazuju na 5–12% godišnjeg rasta u narednim godinama, prateći inflaciju i rast prosečne plate.
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.