Ugovor o delu u Srbiji: porez, doprinosi i obračun
Ugovor o delu u Srbiji: porez i doprinosi uz normirane troškove od 20%, primer obračuna, ko podnosi PPP-PD, rizik prikrivenog radnog odnosa i razlika od autorskog ugovora i radnog odnosa.
Sadržaj
Ukratko: ugovor o delu je ugovor kojim se izvršilac obavezuje da naručiocu uradi tačno određen posao, a naručilac da mu za to plati naknadu. Koristi se za jednokratne poslove van delatnosti naručioca i ne stvara radni odnos, pa izvršilac nema prava kao zaposleni, na primer godišnji odmor, bolovanje ili otpremninu. Na naknadu se plaćaju porez i doprinosi: osnovica je bruto naknada umanjena za normirane troškove od 20%, na koju se plaća porez od 20% i doprinos za penzijsko osiguranje od 24%, uz zdravstveni doprinos od 10,3% kada izvršilac nije osiguran po drugom osnovu. Obavezu obračunava i plaća isplatilac, kroz pojedinačnu poresku prijavu na obrascu PPP-PD. Najveći rizik je prikriveni radni odnos, kada posao ima obeležja stalnog zaposlenja. U nastavku su detaljan obračun sa primerom, status izvršioca, razlika od autorskog ugovora, ugovora o radu i privremenih poslova, kao i česte greške.
Šta je ugovor o delu
Ugovor o delu zaključuju naručilac posla i izvršilac, fizičko lice koje nije u radnom odnosu kod naručioca za taj posao. Predmet ugovora je konkretan, tačno određen rezultat, na primer izrada jednog projekta, prevod, popravka ili izrada veb-sajta, a ne trajno obavljanje poslova. Izvršilac samostalno organizuje rad, sam određuje kako i kada ga obavlja i odgovara za rezultat, a ne za uloženo vreme. Po prirodi, ugovor o delu je ugovor o rezultatu, dok je ugovor o radu ugovor o radnom angažovanju. Upravo zato izvršilac ne ulazi u organizaciju naručioca, nema radno vreme, nadređenog ni radno mesto.
Kada se koristi, a kada ne
Ugovor o delu je pravi izbor za jednokratne, projektne i povremene poslove koji su van pretežne delatnosti naručioca i koje neko uradi i preda kao gotov rezultat. Nije pravi izbor kada posao traje dugo, ponavlja se, ima radno vreme, nadzor i uklapanje u organizaciju, jer tada liči na zaposlenje. Takođe nije za poslove u okviru pretežne delatnosti naručioca, za koje se koristi ugovor o privremenim i povremenim poslovima. Pravilan izbor oblika nije formalnost, jer pogrešan nosi rizik prekvalifikacije i kazni.
Obavezni elementi ugovora
Da bi ugovor o delu bio jasan i dokaziv, treba da sadrži sledeće.
| Element | Sadržaj |
|---|---|
| Ugovorne strane | Podaci o naručiocu i izvršiocu |
| Predmet | Precizan opis posla i rezultata koji se predaje |
| Rok | Vreme izrade i predaje rezultata |
| Naknada | Visina i način isplate |
| Raskid | Uslovi pod kojima se ugovor može raskinuti |
Što je posao preciznije opisan, to je manji prostor za spor oko toga šta je trebalo da bude urađeno. Korisno je predvideti i potvrdu o izvršenom poslu, kojom naručilac potvrđuje da je rezultat primljen, jer je to dokaz da je obaveza ispunjena.
Porez i doprinosi
Na naknadu po ugovoru o delu plaćaju se porez na dohodak i doprinosi, a obavezu obračunava, obustavlja i plaća isplatilac, dakle naručilac posla. Osnovica nije ceo bruto iznos, već bruto naknada umanjena za normirane troškove od 20%.
| Stavka | Stopa |
|---|---|
| Normirani troškovi | 20% bruto naknade (umanjuju osnovicu) |
| Porez na dohodak | 20% na osnovicu |
| Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) | 24% na osnovicu |
| Doprinos za zdravstveno osiguranje | 10,3% na osnovicu, samo ako izvršilac nije osiguran po drugom osnovu |
Pošto se priznaje 20% normiranih troškova, porez i doprinosi se ne plaćaju na ceo bruto iznos, već na umanjenu osnovicu. Mehanizam u kom isplatilac obustavlja i plaća dažbine objašnjen je u vodiču o porezu po odbitku, a stope u tekstu o doprinosima.
Primer obračuna sa brojevima
Pretpostavimo bruto naknadu od 50.000 dinara. Prvo se oduzmu normirani troškovi od 20%, pa je osnovica 40.000 dinara. Na nju se obračunavaju porez i doprinosi.
| Stavka | Izvršilac osiguran po drugom osnovu | Izvršilac bez drugog osnova osiguranja |
|---|---|---|
| Bruto naknada | 50.000 din | 50.000 din |
| Normirani troškovi 20% | 10.000 din | 10.000 din |
| Osnovica | 40.000 din | 40.000 din |
| Porez 20% | 8.000 din | 8.000 din |
| PIO 24% | 9.600 din | 9.600 din |
| Zdravstveno 10,3% | ne plaća se | 4.120 din |
| Neto za izvršioca | oko 32.400 din | oko 28.280 din |
Vidi se da isti bruto iznos daje različit neto, u zavisnosti od toga da li izvršilac mora da plati i zdravstveni doprinos. Zato je pri dogovaranju naknade važno znati status izvršioca, a obračun je najsigurnije prepustiti knjigovođi.
Status izvršioca i kako utiče na obavezu
Zdravstveni doprinos je jedina stavka koja zavisi od statusa izvršioca, i upravo on pravi razliku u neto iznosu.
- Zaposleni kod drugog poslodavca, već je zdravstveno osiguran, pa se zdravstveni doprinos ne plaća.
- Penzioner, osiguran je po osnovu penzije, pa se zdravstveni doprinos ne plaća.
- Osiguran preko člana porodice, na primer student ili nezaposleni bračni drug, takođe ne plaća zdravstveni doprinos.
- Bez ijednog osnova osiguranja, plaća se i zdravstveni doprinos, pa je neto iznos manji.
Porez i doprinos za penzijsko osiguranje plaćaju se u svakom slučaju, bez obzira na status.
Obrazac PPP-PD i prijava
Isplatilac, dakle naručilac posla, podnosi pojedinačnu poresku prijavu na obrascu PPP-PD i kroz nju obračunava i plaća porez i doprinose, povodom isplate naknade. Izvršilac po pravilu ne podnosi ništa, jer obavezu izvršava isplatilac. Zbog toga je za naručioca važno da obračun bude tačan i pravovremen, a za izvršioca da zna da je iznos koji prima već neto, posle poreza i doprinosa.
Prikriveni radni odnos
Najveći rizik kod ugovora o delu je prikriveni radni odnos. Ako posao po ugovoru o delu zapravo ima obeležja zaposlenja, postoji rizik da inspekcija odnos prekvalifikuje u radni odnos, sa naknadnim obavezama i kaznama. Na prikriveni radni odnos ukazuje više elemenata.
- Određeno radno vreme i obaveza dolaska
- Stalan, ponavljajući posao umesto jednokratnog rezultata
- Nadzor i upućivanje od strane naručioca
- Korišćenje prostora i opreme naručioca
- Uklapanje u organizaciju naručioca kao da je zaposleni
Zato ugovor o delu treba koristiti samo za poslove koji su stvarno jednokratni i samostalni, a ne kao jeftiniju zamenu za zapošljavanje. Kod dugotrajne saradnje sa jednim naručiocem rizik je najveći.
Penzijski staž po ugovoru o delu
Pošto se po ugovoru o delu plaća doprinos za penzijsko osiguranje, te uplate ulaze u osnov za buduću penziju. Ipak, ugovor o delu ne donosi radni staž u smislu prava iz radnog odnosa, niti prava kao što su godišnji odmor, bolovanje ili zaštita od otkaza. Drugim rečima, doprinosi za penziju se plaćaju i evidentiraju, ali izvršilac nije zaposleni i nema radnopravnu zaštitu.
Ugovor o delu, autorski, PPP i radni odnos
Ugovor o delu se često poredi sa drugim oblicima angažovanja. Sledeća tabela daje brz pregled razlika.
| Obeležje | Ugovor o delu | Autorski ugovor | PPP | Ugovor o radu |
|---|---|---|---|---|
| Predmet | Konkretan posao van delatnosti | Autorsko delo | Posao u okviru delatnosti | Stalno radno angažovanje |
| Normirani troškovi | 20% | 34, 43 ili 50% | Nema | Nema |
| Prava iz radnog odnosa | Ne | Ne | Ne | Da |
| Trajanje | Jednokratno | Po delu | Do 120 radnih dana | Stalno ili na određeno |
Detaljno poređenje sa primerima i brojevima dato je u vodiču o ugovoru o radu, delu i autorskom, a pravila o privremenim poslovima u tekstu o ugovoru o PPP.
Kada je autorski ugovor povoljniji
Za autorska dela, kao što su tekst, muzika, dizajn, fotografija ili softver, koristi se autorski ugovor, koji ima veće normirane troškove od ugovora o delu, 34, 43 ili 50 odsto, u zavisnosti od vrste dela. Pošto veći normirani troškovi smanjuju osnovicu, na istu bruto naknadu plaća se manje poreza i doprinosa nego po ugovoru o delu. Zato je za autorska dela autorski ugovor po pravilu povoljniji, dok je za poslove koji nisu autorsko delo ispravan ugovor o delu. Pogrešno svrstavanje, na primer običan posao kao autorsko delo, nosi rizik pri kontroli.
Raskid ugovora
Ugovor o delu može se raskinuti pod uslovima predviđenim samim ugovorom, kao i kada izvršilac ne radi u skladu sa dogovorom ili kasni preko roka. Naručilac može i da odustane dok posao nije završen, ali tada po pravilu duguje naknadu za već obavljeni deo i nastale troškove. Pošto raskid ume da bude izvor spora, dobro je da ga ugovor unapred uredi, sa jasnim uslovima i posledicama.
Najčešće greške
- Ugovor o delu za stalan posao. Ako posao ima obeležja zaposlenja, preti prekvalifikacija u radni odnos i kazne.
- Bez pisanog ugovora. Usmeni dogovor otežava dokazivanje posla, rezultata i naknade.
- Pogrešan obračun zbog osiguranja. Zdravstveni doprinos se plaća samo ako izvršilac nije osiguran po drugom osnovu, pa status treba proveriti pre isplate.
- Mešanje sa autorskim ugovorom. Za autorska dela autorski ugovor je povoljniji zbog viših normiranih troškova.
- Posao iz delatnosti naručioca. Za poslove u okviru pretežne delatnosti koristi se PPP, a ne ugovor o delu.
Gde potražiti pomoć
Obračun poreza i doprinosa i podnošenje prijave PPP-PD vodi knjigovodstvena agencija, a za sastavljanje ugovora i procenu rizika prikrivenog radnog odnosa korisni su advokati. Sve teme o ugovorima i pravu firme povezane su u vodiču o pravu za firme, a poreske obaveze u vodiču o knjigovodstvu i porezima.
Često postavljana pitanja
Šta je ugovor o delu?
Koliko se plaća porez i doprinosi na ugovor o delu?
Koliki je neto od 50.000 dinara bruto?
Šta su normirani troškovi?
Ko plaća porez na ugovor o delu?
Plaća li penzioner ili zaposleni zdravstveni doprinos?
Da li po ugovoru o delu imam godišnji odmor i bolovanje?
Da li se po ugovoru o delu stiče penzijski staž?
Šta je prikriveni radni odnos?
Kada se koristi ugovor o delu, a kada PPP?
Koja je razlika u odnosu na autorski ugovor?
Mora li ugovor o delu da bude pisan?
Koji obrazac se podnosi za ugovor o delu?
Može li se ugovor o delu raskinuti?
Ko mi pomaže oko ugovora o delu?
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.