Preskoči na sadržaj
Feruvi FERUVI

Ugovor o delu u Srbiji: porez, doprinosi i obračun

Ugovor o delu u Srbiji: porez i doprinosi uz normirane troškove od 20%, primer obračuna, ko podnosi PPP-PD, rizik prikrivenog radnog odnosa i razlika od autorskog ugovora i radnog odnosa.

Sadržaj

Ukratko: ugovor o delu je ugovor kojim se izvršilac obavezuje da naručiocu uradi tačno određen posao, a naručilac da mu za to plati naknadu. Koristi se za jednokratne poslove van delatnosti naručioca i ne stvara radni odnos, pa izvršilac nema prava kao zaposleni, na primer godišnji odmor, bolovanje ili otpremninu. Na naknadu se plaćaju porez i doprinosi: osnovica je bruto naknada umanjena za normirane troškove od 20%, na koju se plaća porez od 20% i doprinos za penzijsko osiguranje od 24%, uz zdravstveni doprinos od 10,3% kada izvršilac nije osiguran po drugom osnovu. Obavezu obračunava i plaća isplatilac, kroz pojedinačnu poresku prijavu na obrascu PPP-PD. Najveći rizik je prikriveni radni odnos, kada posao ima obeležja stalnog zaposlenja. U nastavku su detaljan obračun sa primerom, status izvršioca, razlika od autorskog ugovora, ugovora o radu i privremenih poslova, kao i česte greške.

Šta je ugovor o delu

Ugovor o delu zaključuju naručilac posla i izvršilac, fizičko lice koje nije u radnom odnosu kod naručioca za taj posao. Predmet ugovora je konkretan, tačno određen rezultat, na primer izrada jednog projekta, prevod, popravka ili izrada veb-sajta, a ne trajno obavljanje poslova. Izvršilac samostalno organizuje rad, sam određuje kako i kada ga obavlja i odgovara za rezultat, a ne za uloženo vreme. Po prirodi, ugovor o delu je ugovor o rezultatu, dok je ugovor o radu ugovor o radnom angažovanju. Upravo zato izvršilac ne ulazi u organizaciju naručioca, nema radno vreme, nadređenog ni radno mesto.

Kada se koristi, a kada ne

Ugovor o delu je pravi izbor za jednokratne, projektne i povremene poslove koji su van pretežne delatnosti naručioca i koje neko uradi i preda kao gotov rezultat. Nije pravi izbor kada posao traje dugo, ponavlja se, ima radno vreme, nadzor i uklapanje u organizaciju, jer tada liči na zaposlenje. Takođe nije za poslove u okviru pretežne delatnosti naručioca, za koje se koristi ugovor o privremenim i povremenim poslovima. Pravilan izbor oblika nije formalnost, jer pogrešan nosi rizik prekvalifikacije i kazni.

Obavezni elementi ugovora

Da bi ugovor o delu bio jasan i dokaziv, treba da sadrži sledeće.

ElementSadržaj
Ugovorne stranePodaci o naručiocu i izvršiocu
PredmetPrecizan opis posla i rezultata koji se predaje
RokVreme izrade i predaje rezultata
NaknadaVisina i način isplate
RaskidUslovi pod kojima se ugovor može raskinuti

Što je posao preciznije opisan, to je manji prostor za spor oko toga šta je trebalo da bude urađeno. Korisno je predvideti i potvrdu o izvršenom poslu, kojom naručilac potvrđuje da je rezultat primljen, jer je to dokaz da je obaveza ispunjena.

Porez i doprinosi

Na naknadu po ugovoru o delu plaćaju se porez na dohodak i doprinosi, a obavezu obračunava, obustavlja i plaća isplatilac, dakle naručilac posla. Osnovica nije ceo bruto iznos, već bruto naknada umanjena za normirane troškove od 20%.

StavkaStopa
Normirani troškovi20% bruto naknade (umanjuju osnovicu)
Porez na dohodak20% na osnovicu
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO)24% na osnovicu
Doprinos za zdravstveno osiguranje10,3% na osnovicu, samo ako izvršilac nije osiguran po drugom osnovu

Pošto se priznaje 20% normiranih troškova, porez i doprinosi se ne plaćaju na ceo bruto iznos, već na umanjenu osnovicu. Mehanizam u kom isplatilac obustavlja i plaća dažbine objašnjen je u vodiču o porezu po odbitku, a stope u tekstu o doprinosima.

Primer obračuna sa brojevima

Pretpostavimo bruto naknadu od 50.000 dinara. Prvo se oduzmu normirani troškovi od 20%, pa je osnovica 40.000 dinara. Na nju se obračunavaju porez i doprinosi.

StavkaIzvršilac osiguran po drugom osnovuIzvršilac bez drugog osnova osiguranja
Bruto naknada50.000 din50.000 din
Normirani troškovi 20%10.000 din10.000 din
Osnovica40.000 din40.000 din
Porez 20%8.000 din8.000 din
PIO 24%9.600 din9.600 din
Zdravstveno 10,3%ne plaća se4.120 din
Neto za izvršiocaoko 32.400 dinoko 28.280 din

Vidi se da isti bruto iznos daje različit neto, u zavisnosti od toga da li izvršilac mora da plati i zdravstveni doprinos. Zato je pri dogovaranju naknade važno znati status izvršioca, a obračun je najsigurnije prepustiti knjigovođi.

Status izvršioca i kako utiče na obavezu

Zdravstveni doprinos je jedina stavka koja zavisi od statusa izvršioca, i upravo on pravi razliku u neto iznosu.

  • Zaposleni kod drugog poslodavca, već je zdravstveno osiguran, pa se zdravstveni doprinos ne plaća.
  • Penzioner, osiguran je po osnovu penzije, pa se zdravstveni doprinos ne plaća.
  • Osiguran preko člana porodice, na primer student ili nezaposleni bračni drug, takođe ne plaća zdravstveni doprinos.
  • Bez ijednog osnova osiguranja, plaća se i zdravstveni doprinos, pa je neto iznos manji.

Porez i doprinos za penzijsko osiguranje plaćaju se u svakom slučaju, bez obzira na status.

Obrazac PPP-PD i prijava

Isplatilac, dakle naručilac posla, podnosi pojedinačnu poresku prijavu na obrascu PPP-PD i kroz nju obračunava i plaća porez i doprinose, povodom isplate naknade. Izvršilac po pravilu ne podnosi ništa, jer obavezu izvršava isplatilac. Zbog toga je za naručioca važno da obračun bude tačan i pravovremen, a za izvršioca da zna da je iznos koji prima već neto, posle poreza i doprinosa.

Prikriveni radni odnos

Najveći rizik kod ugovora o delu je prikriveni radni odnos. Ako posao po ugovoru o delu zapravo ima obeležja zaposlenja, postoji rizik da inspekcija odnos prekvalifikuje u radni odnos, sa naknadnim obavezama i kaznama. Na prikriveni radni odnos ukazuje više elemenata.

  • Određeno radno vreme i obaveza dolaska
  • Stalan, ponavljajući posao umesto jednokratnog rezultata
  • Nadzor i upućivanje od strane naručioca
  • Korišćenje prostora i opreme naručioca
  • Uklapanje u organizaciju naručioca kao da je zaposleni

Zato ugovor o delu treba koristiti samo za poslove koji su stvarno jednokratni i samostalni, a ne kao jeftiniju zamenu za zapošljavanje. Kod dugotrajne saradnje sa jednim naručiocem rizik je najveći.

Penzijski staž po ugovoru o delu

Pošto se po ugovoru o delu plaća doprinos za penzijsko osiguranje, te uplate ulaze u osnov za buduću penziju. Ipak, ugovor o delu ne donosi radni staž u smislu prava iz radnog odnosa, niti prava kao što su godišnji odmor, bolovanje ili zaštita od otkaza. Drugim rečima, doprinosi za penziju se plaćaju i evidentiraju, ali izvršilac nije zaposleni i nema radnopravnu zaštitu.

Ugovor o delu, autorski, PPP i radni odnos

Ugovor o delu se često poredi sa drugim oblicima angažovanja. Sledeća tabela daje brz pregled razlika.

ObeležjeUgovor o deluAutorski ugovorPPPUgovor o radu
PredmetKonkretan posao van delatnostiAutorsko deloPosao u okviru delatnostiStalno radno angažovanje
Normirani troškovi20%34, 43 ili 50%NemaNema
Prava iz radnog odnosaNeNeNeDa
TrajanjeJednokratnoPo deluDo 120 radnih danaStalno ili na određeno

Detaljno poređenje sa primerima i brojevima dato je u vodiču o ugovoru o radu, delu i autorskom, a pravila o privremenim poslovima u tekstu o ugovoru o PPP.

Kada je autorski ugovor povoljniji

Za autorska dela, kao što su tekst, muzika, dizajn, fotografija ili softver, koristi se autorski ugovor, koji ima veće normirane troškove od ugovora o delu, 34, 43 ili 50 odsto, u zavisnosti od vrste dela. Pošto veći normirani troškovi smanjuju osnovicu, na istu bruto naknadu plaća se manje poreza i doprinosa nego po ugovoru o delu. Zato je za autorska dela autorski ugovor po pravilu povoljniji, dok je za poslove koji nisu autorsko delo ispravan ugovor o delu. Pogrešno svrstavanje, na primer običan posao kao autorsko delo, nosi rizik pri kontroli.

Raskid ugovora

Ugovor o delu može se raskinuti pod uslovima predviđenim samim ugovorom, kao i kada izvršilac ne radi u skladu sa dogovorom ili kasni preko roka. Naručilac može i da odustane dok posao nije završen, ali tada po pravilu duguje naknadu za već obavljeni deo i nastale troškove. Pošto raskid ume da bude izvor spora, dobro je da ga ugovor unapred uredi, sa jasnim uslovima i posledicama.

Najčešće greške

  • Ugovor o delu za stalan posao. Ako posao ima obeležja zaposlenja, preti prekvalifikacija u radni odnos i kazne.
  • Bez pisanog ugovora. Usmeni dogovor otežava dokazivanje posla, rezultata i naknade.
  • Pogrešan obračun zbog osiguranja. Zdravstveni doprinos se plaća samo ako izvršilac nije osiguran po drugom osnovu, pa status treba proveriti pre isplate.
  • Mešanje sa autorskim ugovorom. Za autorska dela autorski ugovor je povoljniji zbog viših normiranih troškova.
  • Posao iz delatnosti naručioca. Za poslove u okviru pretežne delatnosti koristi se PPP, a ne ugovor o delu.

Gde potražiti pomoć

Obračun poreza i doprinosa i podnošenje prijave PPP-PD vodi knjigovodstvena agencija, a za sastavljanje ugovora i procenu rizika prikrivenog radnog odnosa korisni su advokati. Sve teme o ugovorima i pravu firme povezane su u vodiču o pravu za firme, a poreske obaveze u vodiču o knjigovodstvu i porezima.

Često postavljana pitanja

Šta je ugovor o delu?
Ugovor kojim se izvršilac obavezuje da naručiocu uradi tačno određen posao, a naručilac da plati naknadu. Koristi se za jednokratne poslove van delatnosti naručioca i ne stvara radni odnos.
Koliko se plaća porez i doprinosi na ugovor o delu?
Osnovica je bruto naknada umanjena za 20% normiranih troškova. Na nju se plaća porez od 20% i doprinos za PIO od 24%, uz zdravstveni doprinos od 10,3% samo ako izvršilac nije osiguran po drugom osnovu.
Koliki je neto od 50.000 dinara bruto?
Posle 20% normiranih troškova osnovica je 40.000 dinara. Ako je izvršilac osiguran po drugom osnovu, neto je oko 32.400 dinara, a ako nije, uz zdravstveni doprinos, oko 28.280 dinara.
Šta su normirani troškovi?
Paušalno priznat trošak od 20% bruto naknade koji umanjuje osnovicu, pa se porez i doprinosi ne plaćaju na ceo bruto iznos, već na umanjenu osnovicu.
Ko plaća porez na ugovor o delu?
Isplatilac, odnosno naručilac posla, obračunava i plaća porez i doprinose i podnosi pojedinačnu poresku prijavu na obrascu PPP-PD. Izvršilac po pravilu ne podnosi ništa.
Plaća li penzioner ili zaposleni zdravstveni doprinos?
Ne. Ako je izvršilac već zdravstveno osiguran po drugom osnovu, kao penzioner, zaposleni ili preko člana porodice, zdravstveni doprinos se ne plaća, pa je neto iznos veći.
Da li po ugovoru o delu imam godišnji odmor i bolovanje?
Ne. Ugovor o delu ne stvara radni odnos, pa izvršilac nema prava kao zaposleni, kao što su godišnji odmor, bolovanje ili otpremnina.
Da li se po ugovoru o delu stiče penzijski staž?
Plaća se doprinos za penzijsko osiguranje, pa te uplate ulaze u osnov za buduću penziju, ali ugovor o delu ne donosi radni staž ni prava iz radnog odnosa.
Šta je prikriveni radni odnos?
Kada posao po ugovoru o delu zapravo ima obeležja zaposlenja, kao radno vreme, stalnost i nadzor. Tada postoji rizik da se odnos prekvalifikuje u radni odnos, uz naknadne obaveze i kazne.
Kada se koristi ugovor o delu, a kada PPP?
Ugovor o delu je za jednokratne poslove van delatnosti naručioca, a ugovor o privremenim i povremenim poslovima za poslove u okviru pretežne delatnosti koji ne traju duže od 120 radnih dana.
Koja je razlika u odnosu na autorski ugovor?
Autorski ugovor se koristi za autorska dela i ima veće normirane troškove, 34, 43 ili 50 odsto, pa je za takva dela često povoljniji od ugovora o delu.
Mora li ugovor o delu da bude pisan?
Zaključuje se u pisanom obliku, sa opisom posla, rokom i naknadom. Pisani ugovor i potvrda o izvršenom poslu olakšavaju dokazivanje.
Koji obrazac se podnosi za ugovor o delu?
Pojedinačna poreska prijava na obrascu PPP-PD, koju podnosi isplatilac povodom isplate naknade.
Može li se ugovor o delu raskinuti?
Može, pod uslovima iz ugovora, kao i kada izvršilac ne radi u skladu sa dogovorom. Ako naručilac odustane dok posao nije završen, po pravilu duguje naknadu za već obavljeni deo.
Ko mi pomaže oko ugovora o delu?
Obračun i prijavu vodi knjigovođa, a za sastavljanje ugovora i procenu rizika prikrivenog radnog odnosa korisan je advokat.

O autoru

Marko Ristić

Preduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.

Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.

Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.

Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.

Preduzetništvo Razvoj internet platformi Elektronska prodavnica Razvoj uz korišćenje veštačke inteligencije Dizajn korisničkog iskustva Informaciona arhitektura Digitalni marketing Lokalni biznis i međunarodna saradnja
↑↓ navigacija otvori
ESC zatvori