Ugovor o PPP u Srbiji: privremeni i povremeni poslovi
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima (PPP): granica 120 radnih dana, ko sme da se angažuje, omladinska i studentska zadruga, doprinosi, prava i razlika od ugovora o delu i radnog odnosa.
Sadržaj
Ukratko: ugovor o privremenim i povremenim poslovima, skraćeno PPP, je ugovor van radnog odnosa za poslove koji po svojoj prirodi ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini. Za razliku od ugovora o delu, koji je za poslove van delatnosti, PPP se može zaključiti i za poslove u okviru pretežne delatnosti poslodavca. Ugovor se može zaključiti samo sa tačno određenim kategorijama lica: nezaposlenima, zaposlenima sa nepunim radnim vremenom, korisnicima starosne penzije i članovima omladinske ili studentske zadruge. Na naknadu se plaćaju porez i propisani doprinosi, a angažovanje preko zadruge za učenike i studente ima povlašćeniji režim. Po ovom ugovoru ne ostvaruju se prava iz radnog odnosa, kao što su bolovanje i godišnji odmor. U nastavku su pravilo 120 dana, ko sme da se angažuje, rad preko zadruge, naknada i razlika od drugih oblika.
Šta je ugovor o PPP
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima je oblik rada van radnog odnosa za poslove koji se ne obavljaju trajno. Koristi se za sezonske, ispomoćne i kratkotrajne poslove kada poslodavcu povremeno treba dodatna radna snaga, a ne želi da zasniva stalni radni odnos. Pošto nije reč o zaposlenju, lice se angažuje za određeni posao i period, bez radnog mesta u sistematizaciji i bez prava koja ima zaposleni.
Pravilo 120 radnih dana
Ključno obeležje PPP je da posao po svojoj prirodi ne traje duže od 120 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. Računaju se radni dani, bez obzira na dužinu radnog vremena u danu, pa i nekoliko sati rada u danu ulazi u taj zbir kao jedan dan. Ako posao traje duže i ima obeležja stalnog rada, on više nije privremen i povremen, pa ovaj ugovor nije pravi izbor, već se ide na radni odnos. Ovo ograničenje sprečava da se PPP koristi kao trajna zamena za zapošljavanje.
Privremeni i povremeni poslovi
Iako se često pominju zajedno, to su dve nijanse istog oblika.
- Privremeni poslovi obavljaju se kontinuirano, ali u određenom, ograničenom delu godine, na primer sezonska ispomoć.
- Povremeni poslovi obavljaju se samo kada se za njima ukaže potreba, dakle s prekidima, po pozivu poslodavca.
Zajedničko im je da ne prelaze granicu od 120 radnih dana i da nemaju obeležja stalnog rada.
Ko može da se angažuje
Ugovor o PPP se ne može zaključiti sa bilo kim, već sa tačno određenim kategorijama lica.
| Kategorija | Napomena |
|---|---|
| Nezaposlena lica | Lica koja nisu u radnom odnosu |
| Zaposleni sa nepunim radnim vremenom | Za vreme do punog radnog vremena |
| Korisnici starosne penzije | Penzioneri |
| Članovi omladinske ili studentske zadruge | Učenici i studenti, do 26 godina |
Angažovanje lica van ovih kategorija nije dozvoljeno kroz PPP, pa pre zaključenja treba proveriti da li lice ispunjava uslove.
Rad preko omladinske i studentske zadruge
Kada se angažuju učenici i studenti, posao po pravilu ide preko omladinske ili studentske zadruge. Zadruga je posrednik koji sa poslodavcem zaključuje ugovor o saradnji, a članu izdaje uput za rad, vodi evidenciju i obračunava naknadu. Poslodavac tako dobija ispomoć bez zasnivanja radnog odnosa i bez administracije oko obračuna, a član zadruge naknadu uz povlašćeno opterećenje. Za sezonske i ispomoćne poslove, kao što su rad u maloprodaji, ugostiteljstvu ili na manifestacijama, ovo je najčešći i najjednostavniji put.
Razlika od ugovora o delu
PPP i ugovor o delu se često mešaju, ali se razlikuju po više obeležja.
| Obeležje | Ugovor o PPP | Ugovor o delu |
|---|---|---|
| Delatnost | Može i u okviru pretežne delatnosti | Samo van delatnosti naručioca |
| Trajanje | Do 120 radnih dana godišnje | Jednokratno, do gotovog rezultata |
| Ko se angažuje | Tačno određene kategorije lica | Po pravilu bilo koje fizičko lice |
| Priroda | Rad po potrebi poslodavca | Konkretan rezultat koji se predaje |
Detalji o ugovoru o delu dati su u zasebnom vodiču o ugovoru o delu, a poređenje sa radnim odnosom i autorskim u tekstu o ugovoru o radu, delu i autorskom.
Doprinosi i opterećenje
Na naknadu po ugovoru o PPP plaćaju se porez i propisani doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, dakle za penzijsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, kao i za slučaj povrede na radu. Kada se poslovi obavljaju preko omladinske ili studentske zadruge, za učenike i studente do propisane starosti važi povlašćeniji režim sa nižim ukupnim opterećenjem, što je i razlog zbog kog je rad preko zadruge popularan. Kako se doprinosi obračunavaju objašnjeno je u vodiču o doprinosima.
Naknada i isplata
Naknada se ugovara po satu, danu ili po obavljenom poslu, a isplaćuje se posle izvršenog rada. Pošto se na naknadu obračunavaju porez i doprinosi, neto iznos koji radnik dobija manji je od ugovorenog bruto iznosa. Kod angažovanja preko zadruge, obračun i isplatu vodi zadruga, dok kod neposrednog angažovanja to radi sam poslodavac, najčešće uz knjigovođu. Pre dogovora vredi razjasniti da li je iznos bruto ili neto, da ne bi bilo nesporazuma oko onoga što radnik na kraju dobija.
Šta ugovor mora da sadrži
- Podatke o poslodavcu i angažovanom licu
- Vrstu i opis posla
- Mesto i način izvršenja
- Trajanje i rok
- Visinu i način isplate naknade
- Uslove za raskid
Prava i ograničenja
Pošto PPP nije radni odnos, po njemu se ne ostvaruju prava kao kod zaposlenja, na primer pravo na bolovanje, prekovremeni rad ili godišnji odmor, niti zaštita od otkaza. Zato se ovaj oblik koristi za kratkotrajne i ispomoćne poslove, a ne kao zamena za stalno zapošljavanje. Ako posao po prirodi traje duže od limita i ima obeležja stalnog rada, ispravan oblik je radni odnos, a zadržavanje na PPP nosi rizik prekvalifikacije.
Najčešće greške
- Prekoračenje 120 dana. Posao koji po prirodi traje duže nije privremen i povremen, pa ugovor nije pravi izbor.
- Angažovanje van dozvoljenih kategorija. Ugovor se može zaključiti samo sa propisanim kategorijama lica.
- Korišćenje umesto radnog odnosa. Stalan posao prikriven kao PPP nosi rizik prekvalifikacije i kazni.
- Mešanje sa ugovorom o delu. PPP može u okviru delatnosti, ugovor o delu samo van nje.
- Nejasna naknada. Ako se ne razjasni da li je iznos bruto ili neto, dolazi do spora oko isplate.
Gde potražiti pomoć
Obračun naknade i doprinosa vodi knjigovodstvena agencija, a za sastavljanje ugovora i procenu da li je oblik ispravan korisni su advokati. Za angažovanje učenika i studenata posreduje omladinska ili studentska zadruga. Sve teme o ugovorima firme povezane su u vodiču o pravu za firme.
Često postavljana pitanja
Šta je ugovor o privremenim i povremenim poslovima?
Koliko dugo mogu da traju privremeni i povremeni poslovi?
Sa kim se može zaključiti ugovor o PPP?
Koja je razlika između privremenih i povremenih poslova?
Koja je razlika između PPP i ugovora o delu?
Kako se angažuju studenti i učenici?
Da li po PPP imam bolovanje i godišnji odmor?
Koji doprinosi se plaćaju na PPP?
Kako se naknada za PPP isplaćuje?
Mogu li penzioner ili zaposleni da rade preko PPP?
Da li PPP može za posao iz moje delatnosti?
Šta ako posao traje duže od 120 dana?
Šta ugovor o PPP mora da sadrži?
Ko mi pomaže oko PPP ugovora?
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.