Godišnji odmor, bolovanje i porodiljsko u Srbiji 2026
Tri ključna odsustva sa rada u Srbiji imaju različite uslove i izvore finansiranja. Godišnji minimum 20 radnih dana, isplata od poslodavca. Bolovanje 65% (prvih 30 dana poslodavac, zatim RFZO). Porodiljsko 365 dana, 100% iz lokalne samouprave.
Sadržaj
Ukratko: tri ključna odsustva sa rada u Srbiji 2026. imaju različite uslove, naknade i izvore finansiranja. Godišnji odmor je minimum 20 radnih dana godišnje, isplaćuje ga poslodavac u visini prosečne zarade. Bolovanje do 30 dana ide na teret poslodavca (65% zarade, sa izuzecima), preko 30 dana iz RFZO fondova. Porodiljsko odsustvo počinje 28 do 45 dana pre termina porođaja, traje 365 dana (godinu dana, sa varijacijama) i finansira se iz budžeta kroz lokalne samouprave. Poslodavac ne sme da otkaže ugovor zaposlenoj koja je trudna, na porodiljskom ili na negi deteta.
1. Godišnji odmor
Minimum i obračun
Po članu 69 Zakona o radu, zaposleni ima pravo na godišnji odmor od najmanje 20 radnih dana po kalendarskoj godini. Konkretan broj dana u firmi može biti veći (po pravilniku, kolektivnom ugovoru ili individualnom ugovoru), ali nikad manji od 20.
| Osnov | Dodatni dani |
|---|---|
| Doprinos radu i stručnost | Po pravilniku, najčešće 1 do 3 dana |
| Uslovi rada (otežani uslovi, smenski rad) | 1 do 5 dana |
| Godine staža (po svakih 5 godina) | 1 dan |
| Briga o porodici (deca, lica sa invaliditetom) | 1 do 3 dana |
| Zdravstveno stanje | Po pravilniku |
Prvi godišnji odmor
Zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa, kako propisuje Zakon o radu. U toj prvoj godini, dani se računaju srazmerno: za svaki mesec rada pripada jedna dvanaestina punog godišnjeg odmora, oko 1,67 dana po mesecu.
Kada se mora iskoristiti
Godišnji odmor se mora iskoristiti u toku kalendarske godine. Ostatak se može preneti u sledeću godinu, ali najkasnije do 30. juna sledeće godine. Za porodilje i zaposlene koji su koristili odsustvo zbog nege deteta, rok se produžava.
Naknada zarade za godišnji odmor
Naknada je u visini prosečne zarade zaposlenog u poslednja 12 meseci, ali ne manje od bruto zarade za mesec u kojem se koristi odmor. Plaća je poslodavac. Pored naknade zarade, poslodavac je dužan da isplati i regres za korišćenje godišnjeg odmora, o čemu više ima u vodiču o regresu i toplom obroku.
2. Bolovanje (privremena sprečenost za rad)
Vrste i ko snosi trošak
| Tip bolovanja | Trajanje | Naknada | Ko plaća |
|---|---|---|---|
| Obična bolest, povreda van rada | Prvih 30 dana | 65% prosečne zarade | Poslodavac |
| Obična bolest, povreda van rada | Preko 30 dana | 65% prosečne zarade | RFZO |
| Povreda na radu, profesionalna bolest | Sve vreme | 100% prosečne zarade | RFZO od prvog dana |
| Bolovanje davaoca tkiva i organa | Sve vreme | 100% | RFZO |
| Nega bolesnog člana porodice (dete do 3 godine) | Do 15 dana | 65% | RFZO |
| Nega bolesnog deteta (3-7 godina) | Do 7 dana | 65% | RFZO |
| Nega bolesnog odraslog člana porodice | Do 7 dana | 65% | RFZO |
Dokumentacija i prijava
Bolovanje se otvara kod izabranog lekara opšte prakse. Lekar izdaje izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad, koji se predaje poslodavcu. Za bolovanje preko 30 dana, kontrolu vrši lekarska komisija RFZO-a.
Osnov za obračun
Osnov za naknadu zarade tokom bolovanja je prosečna zarada zaposlenog za poslednja 12 meseci. Iz tog proseka se računa 65% (ili 100% za povrede na radu).
Posebna prava
- Otkaz ugovora o radu tokom bolovanja je dozvoljen samo kod prestanka firme (likvidacija, stečaj) ili kod teške povrede radne obaveze
- Trudničko bolovanje (komplikacije u trudnoći) se finansira iz RFZO-a, sa naknadom 100%
- Bolovanje zbog povreda na radu se ne računa u limit prelaska na RFZO finansiranje
3. Porodiljsko odsustvo i odsustvo zbog nege deteta
Početak i trajanje
Porodiljsko odsustvo počinje najranije 45 dana, a najkasnije 28 dana pre utvrđenog termina porođaja. Trajanje ukupnog odsustva (porodiljsko plus odsustvo zbog nege deteta) je:
| Broj dece | Ukupno trajanje |
|---|---|
| Prvo i drugo dete | 365 dana (godina dana) |
| Treće i svako naredno dete | 2 godine |
| Blizanci, trojke (prvo, drugo dete) | 2 godine |
Vrste odsustva i naknade
| Period | Tip odsustva | Naknada zarade |
|---|---|---|
| Od početka odsustva do dana porođaja | Porodiljsko (prepartum) | 100% prosečne zarade |
| Od dana porođaja do 3 meseca posle | Porodiljsko (postpartum) | 100% prosečne zarade |
| Od 3. do 12. meseca posle porođaja | Odsustvo zbog nege deteta | 100% prosečne zarade do limita, dalje proporcionalno |
| Za treće i svako naredno (preko 12 meseci) | Produženo odsustvo | 50% prosečne zarade |
Ko finansira
Porodiljsko i odsustvo zbog nege deteta finansira budžet Republike Srbije, isplaćuje lokalna samouprava (opština, grad). Zahtev podnosi porodilja preko opštinske službe socijalne zaštite, sa medicinskom dokumentacijom.
Naknada za samozaposlene
Samozaposlene (preduzetnice, paušalke) imaju pravo na porodiljsku naknadu pod istim uslovima, ali se obračun radi na osnovu osnovice za doprinose iz poslednjih 18 meseci.
Zaštita od otkaza
Poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu zaposlenoj tokom:
- Trudnoće
- Porodiljskog odsustva
- Odsustva zbog nege deteta
- Odsustva zbog posebne nege deteta (do 5 godina)
Izuzeci postoje samo za teške povrede radne obaveze i za prestanak postojanja firme.
Godišnji odmor za porodilje
Zaposlena koja nije iskoristila godišnji odmor zbog porodiljskog odsustva ima pravo da ga iskoristi do 30. juna naredne godine od povratka na rad. Ovo važi i za prvi deo odmora koji bi se inače morao iskoristiti u tekućoj kalendarskoj godini.
4. Obaveze poslodavca tokom odsustava
| Obaveza | Tokom godišnjeg | Tokom bolovanja | Tokom porodiljskog |
|---|---|---|---|
| Plata naknada | Da (poslodavac) | Da (do 30 dana poslodavac, preko RFZO) | Ne (lokalna samouprava plaća direktno) |
| Plaćanje doprinosa | Da | Da | Da, na osnovicu naknade |
| Zabrana otkaza | Ne (godišnji nije razlog zabrane) | Da (osim teške povrede ili likvidacije) | Da (apsolutna zabrana) |
| Rezervacija radnog mesta | Da | Da | Da, isto ili odgovarajuće mesto po povratku |
| Obaveštavanje o odsustvu | Po planu odmora | Sa medicinskom dokumentacijom | 45 do 28 dana pre termina |
5. Praktični primeri
Primer 1: Bolovanje 45 dana
Zaposleni sa prosečnom mesečnom zaradom 100.000 RSD bruto je bio na bolovanju 45 dana zbog operacije.
- Prvih 30 dana: poslodavac plaća 65% prosečne zarade, što je oko 65.000 RSD bruto mesečno, srazmerno za 30 dana
- Preostalih 15 dana: RFZO plaća 65%, ista visina, srazmerno za 15 dana
- Doprinosi se plaćaju u istom obimu
- Otkaz tokom bolovanja je zabranjen (osim u slučaju teške povrede ili likvidacije)
Primer 2: Porodiljsko za prvo dete
Zaposlena sa prosečnom zaradom 120.000 RSD bruto je započela porodiljsko 30 dana pre termina, rodila zdravog dečaka.
- Trajanje ukupnog odsustva: 365 dana (godina)
- Početni 3 meseca (porodiljsko prepartum + 3 meseca postpartum): 100% prosečne zarade, plaća lokalna samouprava
- Preostalih 9 meseci (odsustvo zbog nege deteta): 100% do limita iz Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom
- Poslodavac ne plaća naknadu, ali plaća doprinose na osnovicu od naknade
- Otkaz tokom celog odsustva je apsolutno zabranjen
- Po povratku na rad: pravo na isto ili odgovarajuće radno mesto
Primer 3: Godišnji odmor
Zaposleni sa stažem 8 godina kod firme i pravilnikom 24 dana godišnjeg odmora koristi 15 dana u julu.
- Naknada za 15 dana je u visini prosečne zarade za poslednja 12 meseci
- Ako je prosečna zarada 100.000 RSD bruto, naknada za 15 dana je oko 50.000 RSD bruto
- Doprinosi se plaćaju normalno
- Preostalih 9 dana mora iskoristiti do 30. juna sledeće godine
6. Sedam najčešćih grešaka poslodavca
| # | Greška | Posledica |
|---|---|---|
| 1 | Manje od 20 radnih dana godišnjeg odmora | Krsenje zakonskog minimuma, prekršajna odgovornost |
| 2 | Otkaz ugovora trudnici ili porodilji | Apsolutno ništav otkaz, vraćanje + zaostale zarade |
| 3 | Nepriznavanje bolovanja preko 30 dana | Sud tretira kao odbijanje saradnje, naknada štete |
| 4 | Naknada za godišnji odmor obračunata kao osnovna zarada, ne prosečna | Niža naknada, krsenje obaveze |
| 5 | Bolovanje za povredu na radu plaćeno 65% umesto 100% | Niža naknada, prekršaj |
| 6 | Porodilji se ne čuva radno mesto | Naknada štete, prekršajna odgovornost |
| 7 | Zaposlena posle porodiljskog ne dobija nazad isto ili odgovarajuće mesto | Konstruktivni otkaz, sud kvalifikuje kao nezakonit |
7. Praktične preporuke
- Godišnji odmor planirati unapred, sa pisanim rešenjem za svakog zaposlenog na početku godine
- Bolovanja evidentirati u kadrovskoj službi, sa kopijom medicinske dokumentacije
- Pratiti dane bolovanja po zaposlenom da se zna kad prelazi na RFZO finansiranje
- Porodilje obavestiti pisanim putem o pravu na povratak na isto ili odgovarajuće mesto
- Sve odsutnosti evidentirati u jedinstvenoj kadrovskoj evidenciji
- Pri otkazu zaposlenog, proveriti da li je u nekoj zaštićenoj kategoriji pre uručenja rešenja
- Konsultovati pravnika u svim spornim slučajevima oko zaštite porodilja i bolovanja
8. Zaključak
Godišnji odmor, bolovanje i porodiljsko su prava koja Zakon o radu garantuje svim zaposlenima u Srbiji. Pravilno administriranje ovih odsustava je obaveza poslodavca, sa različitim izvorima finansiranja i različitim obavezama. Greška u administriranju ne košta samo prekršajno (kazne 100.000 do 2.000.000 RSD), već može da povlači i sudski spor sa vraćanjem zaposlenog na posao plus zaostale zarade. Za firme sa više od 10 zaposlenih, vredi imati standardizovan kadrovski sistem sa knjigovodstvenom agencijom iz Feruvi baze firmi koja zna sve rokove i obaveze. Detalje o postupku otkaza imaš u posebnom vodiču o otkazu zaposlenog, a o odsustvu bez naknade u vodiču o neplaćenom odsustvu.
Često postavljana pitanja
Koliko najmanje dana godišnjeg odmora pripada zaposlenom?
Minimum 20 radnih dana po kalendarskoj godini, po članu 69 Zakona o radu. Konkretan broj u firmi može biti veći (pravilnik, kolektivni ugovor), ali nikad manji od 20. Dodatni dani se dobijaju za staž (1 dan po svakih 5 godina), za otežane uslove rada, za brigu o porodici i slično.
Kada zaposleni stiče pravo na prvi godišnji odmor?
Posle 6 meseci neprekidnog rada (član 71 Zakona o radu). U toj prvoj godini, dani se računaju razmerno: oko 1.67 dana po mesecu rada. Zaposleni angažovan u martu, koji navrši 6 meseci u septembru, ima pravo na razmerne dane za preostali period.
Do kad se mora iskoristiti godišnji odmor?
U toku kalendarske godine. Ostatak se može preneti u sledeću godinu, najkasnije do 30. juna sledeće godine. Za porodilje i zaposlene koji su koristili odsustvo zbog nege deteta, rok se produžava.
Koliki je obračun bolovanja?
65% prosečne zarade za obične bolesti i povrede van rada. Prvih 30 dana plaća poslodavac, preko 30 dana RFZO (Republički fond za zdravstveno osiguranje). Za povrede na radu i profesionalne bolesti: 100% od prvog dana, plaća RFZO.
Koliko traje porodiljsko odsustvo?
Za prvo i drugo dete: ukupno 365 dana (porodiljsko + odsustvo zbog nege deteta). Za treće i svako naredno dete, blizanci ili trojke (kod prvog ili drugog deteta): 2 godine. Početak je najranije 45 dana, najkasnije 28 dana pre utvrđenog termina porođaja.
Ko plaća porodiljsko?
Budžet Republike Srbije, isplaćuje lokalna samouprava (opština, grad). Zahtev podnosi porodilja preko opštinske službe socijalne zaštite, sa medicinskom dokumentacijom. Poslodavac ne plaća naknadu, ali plaća doprinose na osnovicu od naknade.
Da li se može otkazati ugovor trudnici ili porodilji?
Ne. Poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu tokom trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva zbog nege deteta i odsustva zbog posebne nege deteta. Izuzeci postoje samo za teške povrede radne obaveze i za prestanak postojanja firme (likvidacija).
Kakvi su uslovi za porodiljsko samozaposlenih?
Samozaposlene (preduzetnice, paušalke, vlasnice DOO) imaju pravo na porodiljsku naknadu pod istim uslovima kao i zaposlene. Obračun se radi na osnovu osnovice za doprinose iz poslednjih 18 meseci. Zahtev se podnosi preko opštinske službe socijalne zaštite.
Šta sa godišnjim odmorom za porodilju?
Zaposlena koja nije iskoristila godišnji odmor zbog porodiljskog ima pravo da ga iskoristi do 30. juna naredne godine od povratka na rad. Ovo važi čak i za prvi deo odmora koji bi se inače morao iskoristiti u tekućoj kalendarskoj godini.
Kakva je naknada za godišnji odmor?
U visini prosečne zarade zaposlenog u poslednja 12 meseci, ali ne manje od bruto zarade za mesec u kojem se koristi odmor. Plaća poslodavac, doprinosi se uplaćuju kao i za redovnu zaradu.
Da li se može otkazati zaposleni na bolovanju?
U principu ne, osim za teške povrede radne obaveze ili kod prestanka firme. Sud tretira otkaz na bolovanju (van ovih izuzetaka) kao nezakonit. Posledica je vraćanje na posao plus zaostale zarade.
Da li poslodavac mora da čuva radno mesto porodilji?
Da. Po povratku, zaposlena ima pravo na isto ili odgovarajuće radno mesto pod istim uslovima. Ako joj se da niža pozicija ili niža zarada, to je konstruktivni otkaz koji sud tretira kao nezakonit prestanak.
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.