Preskoči na sadržaj
Feruvi FERUVI

Doznake za bolovanje: šta su i kako se dobijaju (2026)

Doznaka je izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad i osnov je za isplatu naknade. Od 2026. godine doznake su elektronske, izdaje ih izabrani lekar, a automatski stižu do poslodavca i fonda. Evo ko ih izdaje, kada se generišu i čemu služe.

Doznaka je dokument koji prati svako bolovanje i bez kog nema isplate naknade. To je zvanični izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad, koji potvrđuje da zaposleni iz zdravstvenih razloga nije mogao da radi i u kom periodu. Najveća promena u poslednje vreme jeste da su doznake postale elektronske: od 2026. godine izdaje ih izabrani lekar u sistemu, a one automatski stižu do poslodavca i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, bez ijednog papira. U ovom vodiču objašnjavamo šta doznaka tačno sadrži, ko je i kada izdaje, kako rade elektronske doznake, kada ih sistem generiše sam, čemu služe u obračunu naknade i šta uraditi ako se pojavi problem.

Šta je doznaka

Doznaka je formalni izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad. Njena uloga je dvostruka: ona dokazuje da je zaposleni bio na bolovanju i predstavlja osnov na osnovu kog se računa i isplaćuje naknada zarade. Bez uredne doznake poslodavac, odnosno fond, nema na osnovu čega da obračuna naknadu, pa zaposleni ne bi mogao da je naplati.

Doznaka je neraskidivo vezana za sistem e-Bolovanje, koji elektronski povezuje izabranog lekara, poslodavca i fond. Drugim rečima, doznaka je dokument koji nastaje i kreće se kroz taj sistem od trenutka kada lekar otvori bolovanje do trenutka kada se ono zaključi.

Šta doznaka sadrži

Doznaka nosi sve podatke koji su potrebni da se naknada obračuna tačno. Pre svega, to je period sprečenosti za rad, dakle od kog do kog datuma je zaposleni bio na bolovanju. Zatim, doznaka pokazuje osnov po kom se naknada isplaćuje, kao i podatak o tome ko je isplatilac za taj period, jer se on menja kada bolovanje pređe trideset dana.

Pošto je doznaka sada elektronska, ti podaci se ne prepisuju ručno sa papira, već se prenose direktno u sistem poslodavca. Time se uklanja čest izvor grešaka iz ranijeg perioda, kada se podatak sa papirne doznake unosio rukom i lako je dolazilo do omaški u datumima ili iznosima.

Ko izdaje doznaku

Doznaku izdaje izabrani lekar koji je otvorio i koji vodi bolovanje. On je prva i osnovna instanca za sve što se tiče sprečenosti za rad do trideset dana. Kada bolovanje treba da traje duže, u postupak ulazi lekarska komisija fonda, koja ocenjuje da li i koliko sprečenost za rad treba da se produži.

IzdavalacKada
Izabrani lekarOtvaranje i vođenje bolovanja do 30 dana
Prvostepena lekarska komisijaOcena trajanja bolovanja preko 30 dana

Ova podela je važna i zbog isplate naknade, jer se baš na granici od trideset dana menja i ko ocenjuje bolovanje i ko isplaćuje naknadu, pa doznaka mora jasno da pokaže taj prelaz.

Od papira do elektronske doznake

Do uvođenja elektronskih doznaka, zaposleni je morao da preuzme papirnu doznaku i da je fizički preda poslodavcu, najčešće na kraju meseca ili po završetku bolovanja. To je stvaralo probleme: doznake su kasnile, gubile se, a zaposleni koji je bio teško bolestan često nije bio u stanju da ide po papire. Sve to je usporavalo i komplikovalo isplatu naknade.

Od 2026. godine taj problem je rešen. Lekar izdaje doznaku elektronski, a sistem je automatski dostavlja poslodavcu i fondu. Zaposleni ne mora ništa da nosi, a poslodavac doznaku dobija direktno u svom softveru. Bitno je da elektronska doznaka ima istu dokaznu snagu javne isprave kao i ranija papirna, pa nema sumnje u njenu pravnu vrednost.

Kada se doznaka automatski generiše

Da bi isplata uvek imala valjan osnov, sistem doznaku generiše automatski u tri tipične situacije. U svakoj od njih cilj je da poslodavac na vreme dobije dokument na osnovu kog će obračunati naknadu.

  • Kada izabrani lekar ne produži predviđeno trajanje bolovanja, a osiguranik se ne javi na zakazani pregled, sistem zaključuje bolovanje i izdaje doznaku.
  • Na kraju svakog meseca tokom trajanja bolovanja, kako bi se obračunala mesečna naknada za taj mesec.
  • Kada se promeni isplatilac naknade, na primer kada bolovanje pređe trideset dana i isplata pređe sa poslodavca na fond.

Zahvaljujući automatici, poslodavac ne mora da čeka da mu zaposleni donese dokument, već ga sistem sam isporuči u pravom trenutku.

Doznake za posebne slučajeve

Doznaka ne prati samo običnu bolest. Ona se izdaje za sve vrste privremene sprečenosti za rad, a od vrste sprečenosti zavisi i procenat naknade, pa je tačan podatak sa doznake presudan za pravilan obračun.

Tako postoje doznake za negu bolesnog člana porodice, gde za negu deteta mlađeg od sedam godina bolovanje može da traje do petnaest dana po bolesti, a najviše šezdeset dana godišnje, uz naknadu od 65 odsto. Postoje i doznake za povredu na radu i profesionalnu bolest, kod kojih je naknada 100 odsto, kao i doznake za održavanje trudnoće. O posebnom režimu trudničkog i porodiljskog detaljnije se govori u vodiču trudničko i porodiljsko bolovanje.

Čemu služi doznaka u obračunu

Suština doznake je da bude osnov za obračun naknade zarade. Na osnovu nje poslodavac, odnosno fond, zna tačno za koji period i po kom procentu treba isplatiti naknadu, i ko je u tom periodu isplatilac. Bez uredne doznake naknada se jednostavno ne može obračunati ni isplatiti.

U praksi, doznaka ulazi u mesečni obračun zarada zajedno sa redovnim radnim danima i drugim primanjima. Kako ceo taj obračun izgleda, sa porezom i doprinosima, objašnjeno je u vodiču obračun plate: porezi i doprinosi. Zato pogrešno protumačena ili propuštena doznaka direktno vodi do greške u plati.

Šta ako doznaka kasni ili je sporna

Pošto su doznake sada elektronske i automatski se dostavljaju, kašnjenja zbog papira praktično su nestala. Ipak, zaposleni i dalje ima obavezu da poslodavca obavesti da je na bolovanju, jer uredno obaveštavanje o sprečenosti za rad ostaje deo radne discipline, nezavisno od toga što sistem sam šalje doznaku.

Ako se pojavi problem, na primer ako doznaka nije stigla, ako je period netačan ili ako poslodavac osporava osnov, pitanje se rešava preko izabranog lekara koji je doznaku izdao i preko fonda. U slučaju spora oko prava na naknadu, savet pruža advokat za radno pravo.

Doznaka i e-Bolovanje, u čemu je razlika

Doznaka i e-Bolovanje se često poistovećuju, ali nisu isto. e-Bolovanje je sistem, dakle softversko rešenje koje povezuje lekara, poslodavca i fond i kroz koje se bolovanje otvara, prati i zaključuje. Doznaka je, sa druge strane, konkretan dokument koji taj sistem proizvodi. Drugim rečima, doznaka je elektronski izveštaj koji nastaje u okviru sistema e-Bolovanje.

Ceo tok otvaranja i praćenja bolovanja, kao i to ko ga produžava i koliko traje, opisan je u vodiču e-Bolovanje: kako se otvara i prati. Obračun naknade na osnovu doznaka, koji se razlikuje od redovne zarade i menja kada bolovanje pređe trideset dana, za firme i preduzetnike najčešće vodi knjigovodstvena agencija.

Često postavljana pitanja

Šta je doznaka za bolovanje?
Doznaka je zvanični izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad. Ona dokazuje da je zaposleni bio na bolovanju i predstavlja osnov za obračun i isplatu naknade.
Da li su doznake od 2026. elektronske?
Da. Od 2026. godine doznake su elektronske, izdaje ih izabrani lekar, a automatski se dostavljaju poslodavcu i fondu. Papirne doznake više se ne koriste.
Šta sadrži doznaka?
Doznaka nosi period sprečenosti za rad, osnov po kom se isplaćuje naknada i podatak o isplatiocu. Ti podaci se elektronski prenose direktno u sistem poslodavca.
Ko izdaje doznaku?
Doznaku izdaje izabrani lekar koji vodi bolovanje. Za bolovanje duže od 30 dana u postupak ulazi prvostepena lekarska komisija fonda.
Da li elektronska doznaka ima istu snagu kao papirna?
Da. Elektronske doznake imaju dokaznu snagu javne isprave, isto kao ranije papirne.
Kada se doznaka automatski generiše?
U tri slučaja: kada lekar ne produži bolovanje a osiguranik se ne javi, na kraju svakog meseca, i kada se promeni isplatilac naknade.
Da li postoje posebne doznake?
Da. Doznaka prati i negu bolesnog člana porodice, povredu na radu, profesionalnu bolest i održavanje trudnoće. Od vrste sprečenosti zavisi procenat naknade.
Kolika je naknada kod doznake za negu deteta?
Za negu bolesnog deteta mlađeg od sedam godina naknada je 65 odsto, a bolovanje može trajati do 15 dana po bolesti i najviše 60 dana godišnje.
Čemu služi doznaka?
Doznaka je osnov za obračun naknade. Na osnovu nje se zna za koji period, po kom procentu i od strane kog isplatioca se isplaćuje naknada.
Moram li sam da nosim doznaku poslodavcu?
Ne. Doznaka se elektronski automatski dostavlja poslodavcu. Zaposleni i dalje treba da obavesti poslodavca da je na bolovanju.
Šta ako doznaka kasni ili je sporna?
Pošto su doznake elektronske, kašnjenja su minimalna. Ako doznaka nije stigla ili je period netačan, problem se rešava preko izabranog lekara i fonda, a spor oko prava uz pomoć advokata.
Koja je razlika između doznake i e-Bolovanja?
e-Bolovanje je sistem koji povezuje lekara, poslodavca i fond, a doznaka je konkretan elektronski dokument koji taj sistem proizvodi.
Ko vodi obračun naknade na osnovu doznaka?
Obračun naknade na osnovu doznaka za firme i preduzetnike najčešće vodi knjigovođa.

O autoru

Marko Ristić

Preduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.

Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.

Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.

Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.

Preduzetništvo Razvoj internet platformi Elektronska prodavnica Razvoj uz korišćenje veštačke inteligencije Dizajn korisničkog iskustva Informaciona arhitektura Digitalni marketing Lokalni biznis i međunarodna saradnja
↑↓ navigacija otvori
ESC zatvori