Prekovremeni rad: koliko sati, uvećanje zarade i pravila
Vodič kroz prekovremeni rad u Srbiji: koliko sati je dozvoljeno, uvećanje zarade od najmanje 26%, kada se sme raditi prekovremeno, obračun, evidencija i kazne.
Sadržaj
Prekovremeni rad je čest, ali i najčešće pogrešno primenjen deo radnog odnosa. Mnogi zaposleni rade duže, a ne znaju koliko sati prekovremeno je uopšte dozvoljeno, koliko iznosi uvećanje zarade i kada poslodavac uopšte sme da traži prekovremeni rad. U ovom vodiču objašnjavamo pravila prekovremenog rada po Zakonu o radu, obračun, evidenciju i kazne za poslodavca.
Tekst je informativan i opšte prirode; za konkretan spor oko prekovremenog rada obratite se inspekciji rada ili advokatu za radno pravo.
Šta je prekovremeni rad
Puno radno vreme u Srbiji iznosi 40 sati nedeljno. Prekovremeni rad je svaki rad koji zaposleni obavlja duže od punog radnog vremena, na zahtev poslodavca. To znači da se sve preko 40 sati nedeljno, po nalogu poslodavca, smatra prekovremenim radom i mora se posebno platiti. Prekovremeni rad uređuje Zakon o radu.
Koliko sati prekovremeno je dozvoljeno
Zakon jasno ograničava prekovremeni rad. Najviše je dozvoljeno osam sati prekovremenog rada nedeljno, uz uslov da ukupno dnevno radno vreme, zajedno sa prekovremenim, ne pređe 12 sati. Zaposleni, dakle, ne sme raditi duže od 12 sati dnevno, uključujući i prekovremeni rad.
| Ograničenje | Vrednost |
|---|---|
| Puno radno vreme | 40 sati nedeljno |
| Maksimalno prekovremeno | 8 sati nedeljno |
| Maksimalno dnevno (sa prekovremenim) | 12 sati |
Rad preko ovih granica nije dozvoljen ni uz saglasnost zaposlenog. Ako poslodavac traži prekovremeni rad duži od osam sati nedeljno, čini prekršaj i podleže kazni.
Kada je prekovremeni rad dozvoljen
Prekovremeni rad nije redovna pojava, već izuzetak. Po članu 53 Zakona o radu, zaposleni je na zahtev poslodavca dužan da radi duže od punog radnog vremena samo u posebnim slučajevima: kod više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim situacijama kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije bio planiran. Van tih razloga, prekovremeni rad se ne sme uvoditi kao pravilo.
Uvećanje zarade za prekovremeni rad
Za svaki sat prekovremenog rada zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu. Uvećanje zarade za prekovremeni rad iznosi najmanje 26 odsto od osnovne zarade po satu. To je zakonski minimum, a kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se predvideti i veće uvećanje.
Ako prekovremeni rad padne noću ili na dan praznika, procenti uvećanja se sabiraju, pa zaposleni dobija još veću naknadu. Na primer, prekovremeni rad noću daje pravo i na uvećanje za prekovremeni i na uvećanje za noćni rad.
Obračun prekovremenog rada
Obračun prekovremenog rada polazi od osnovne cene sata rada. Kada se izračuna zarada po satu, na nju se dodaje najmanje 26 odsto za svaki prekovremeni sat. Ako je, na primer, osnovni sat 500 dinara, prekovremeni sat vredi najmanje 630 dinara. Uvećanje za prekovremeni rad mora biti posebno iskazano na platnom listiću, kako bi zaposleni jasno video koliko mu je plaćeno.
Evidencija prekovremenog rada
Poslodavac je dužan da vodi tačnu evidenciju radnog vremena, uključujući i prekovremene sate. Ta evidencija mora biti usklađena sa platnim listićima, na kojima se iznos uvećane zarade zbog prekovremenog rada posebno iskazuje. Zakon traži i dnevnu evidenciju prekovremenog rada, što je dodatni mehanizam kontrole. Uredna evidencija prekovremenog rada štiti i zaposlenog i poslodavca u slučaju spora.
Kazne za poslodavca
Ako poslodavac organizuje prekovremeni rad suprotno zakonu, pre svega duži od osam sati nedeljno, predviđene su visoke kazne. Za poslodavca koji je pravno lice kazna je od 600.000 do 1,5 miliona dinara, za odgovorno lice u pravnom licu od 30.000 do 150.000 dinara, a za poslodavca preduzetnika od 200.000 do 400.000 dinara. Nadzor sprovodi inspekcija rada.
Ko je zaštićen od prekovremenog rada
Zakon posebno štiti pojedine kategorije zaposlenih. Prekovremeni rad je ograničen ili zabranjen za zaposlene mlađe od 18 godina, trudnice i porodilje, kao i za roditelje dece mlađeg uzrasta, pod uslovima propisanim zakonom. Ovim kategorijama poslodavac ne sme nametati prekovremeni rad na isti način kao ostalima.
Zaključak
Prekovremeni rad je dozvoljen samo izuzetno, ograničen na osam sati nedeljno i uvek plaćen uvećanom zaradom od najmanje 26 odsto. Poslodavac mora voditi evidenciju i posebno iskazati uvećanje na platnom listiću, a kršenje pravila nosi visoke kazne. Ako sumnjate da vam prekovremeni rad nije uredno plaćen, proverite platni listić i obratite se inspekciji rada; korisne informacije i usluge dostupne su i na Portalu eUprava. Više o pravima čitajte i u vodiču o pravima iz radnog odnosa, a o zaštiti kod povreda u tekstu o povredi na radu.
Direktorijum
Pronađi verifikovanu firmu
Feruvi direktorijum trenutno ima 3800 verifikovanih firmi sa proverenim kontaktima, adresama i radnim vremenom. Filtriraj po delatnosti i gradu.
Pretraži firmeČesto postavljana pitanja
Šta je prekovremeni rad?
Prekovremeni rad je svaki rad koji zaposleni, na zahtev poslodavca, obavlja duže od punog radnog vremena od 40 sati nedeljno. Takav rad se posebno plaća uvećanom zaradom.
Koliko sati prekovremeno je dozvoljeno?
Najviše osam sati prekovremenog rada nedeljno, uz uslov da ukupno dnevno radno vreme sa prekovremenim ne pređe 12 sati. Rad preko tih granica nije dozvoljen ni uz saglasnost zaposlenog.
Koliko iznosi uvećanje zarade za prekovremeni rad?
Uvećanje iznosi najmanje 26 odsto od osnovne zarade po satu, za svaki sat prekovremenog rada. To je zakonski minimum, a ugovorom se može predvideti i veće uvećanje.
Kada je poslodavac ovlašćen da traži prekovremeni rad?
Samo u izuzetnim situacijama: kod više sile, iznenadnog povećanja obima posla i kada je neophodno da se u roku završi neplanirani posao. Van tih razloga prekovremeni rad se ne sme uvoditi kao pravilo.
Da li se prekovremeni rad plaća više noću i praznikom?
Da. Ako prekovremeni rad padne noću ili na praznik, procenti uvećanja se sabiraju, pa zaposleni ima pravo i na uvećanje za prekovremeni i na uvećanje za noćni ili praznični rad.
Kako se obračunava prekovremeni rad?
Polazi se od osnovne cene sata rada, na koju se dodaje najmanje 26 odsto za svaki prekovremeni sat. Ako je osnovni sat 500 dinara, prekovremeni vredi najmanje 630 dinara, a uvećanje se posebno iskazuje na platnom listiću.
Da li poslodavac mora da vodi evidenciju prekovremenog rada?
Da. Poslodavac vodi tačnu evidenciju radnog vremena, uključujući prekovremene sate, usklađenu sa platnim listićima. Zakon traži i dnevnu evidenciju prekovremenog rada.
Kolike su kazne za nezakonit prekovremeni rad?
Za poslodavca pravno lice kazna je od 600.000 do 1,5 miliona dinara, za odgovorno lice od 30.000 do 150.000 dinara, a za preduzetnika od 200.000 do 400.000 dinara. Nadzor vrši inspekcija rada.
Da li zaposleni sme da odbije prekovremeni rad?
U zakonom predviđenim slučajevima zaposleni je dužan da radi prekovremeno na zahtev poslodavca. Ipak, ne sme se raditi preko zakonskih granica, niti van propisanih razloga za prekovremeni rad.
Ko je zaštićen od prekovremenog rada?
Prekovremeni rad je ograničen ili zabranjen za zaposlene mlađe od 18 godina, trudnice i porodilje, kao i za roditelje male dece, pod uslovima propisanim zakonom.
Da li se prekovremeni rad može zameniti slobodnim danima?
Osnovno pravo je na uvećanu zaradu. Preraspodela radnog vremena i slobodni dani mogući su pod uslovima iz zakona i ugovora, ali ne mogu zameniti obavezu plaćanja prekovremenog rada kada on postoji.
Da li dežurstvo ili pripravnost spada u prekovremeni rad?
To zavisi od toga da li zaposleni stvarno radi. Vreme provedeno u aktivnom radu preko punog radnog vremena tretira se kao prekovremeni rad, dok pripravnost ima poseban tretman po ugovoru i propisima.
Šta da radim ako mi prekovremeni rad nije plaćen?
Prvo proverite platni listić i evidenciju radnog vremena. Ako uvećanje nije iskazano ni plaćeno, možete se obratiti inspekciji rada, a pravo na isplatu možete ostvariti i pred sudom.
Gde da proverim svoja prava oko prekovremenog rada?
Za nadzor i prijavu nadležna je inspekcija rada, a za spor oko naplate možete angažovati advokata za radno pravo. Uvek prvo sačuvajte platne listiće i evidenciju o radnom vremenu.
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.