Povreda na radu: prijava, prava i naknada štete
Vodič kroz povredu na radu: šta se smatra povredom na radu, prijava i rok, obaveze poslodavca, prava zaposlenog, naknada štete i zarade i rok za tužbu.
Sadržaj
Povreda na radu je stresna i za zaposlenog i za poslodavca, a greške u prvim satima posle povrede mogu da koštaju prava na naknadu. Zato je važno da unapred znate šta se smatra povredom na radu, ko je i u kom roku prijavljuje, koja prava ima zaposleni i kada se ostvaruje naknada štete. U ovom vodiču objašnjavamo prijavu, obaveze poslodavca, prava zaposlenog i rok za tužbu.
Tekst je informativan i opšte prirode; za konkretan slučaj, posebno naknadu štete, konsultujte advokata, jer ishod zavisi od okolnosti povrede i odgovornosti poslodavca.
Šta se smatra povredom na radu
Povreda na radu je povreda zaposlenog koja se dogodi u prostornoj, vremenskoj i uzročnoj povezanosti sa obavljanjem posla. To znači da mora postojati veza između povrede i posla, bilo da se dogodila na radnom mestu ili u vezi sa radom. Povredom na radu smatra se i povreda nastala na redovnom putu od kuće do posla i nazad, pod propisanim uslovima.
Prema težini, povrede se dele na lake, teške, kolektivne, kada su povređena dva ili više lica, i povrede sa smrtnim ishodom. Od težine povrede zavise i obaveze prijave i dalji postupak. Povredu na radu i prava zaposlenih uređuju Zakon o radu i Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu.
Prijava povrede na radu
Prijava povrede na radu je obaveza poslodavca, ne zaposlenog. Poslodavac je dužan da povredu na radu prijavi nadležnoj inspekciji rada odmah, u roku od 24 časa od nastanka povrede. Teške, kolektivne i smrtne povrede prijavljuju se i nadležnom organu unutrašnjih poslova, odnosno policiji.
Poslodavac popunjava propisani obrazac izveštaja o povredi na radu i dostavlja ga zaposlenom i nadležnim organima. Kod profesionalne bolesti rok je nešto duži, tri dana od saznanja. Uredna i blagovremena prijava je osnov za sva kasnija prava zaposlenog, pa insistirajte da poslodavac povredu prijavi.
Obaveze poslodavca
Pored prijave, poslodavac ima još nekoliko obaveza kod povrede na radu:
| Obaveza | Detalj |
|---|---|
| Prijava inspekciji rada | u roku od 24 časa od povrede |
| Prijava policiji | za teške, kolektivne i smrtne povrede |
| Izveštaj o povredi na radu | na propisanom obrascu |
| Naknada zarade | za vreme odsustva sa rada |
Ako poslodavac ne prijavi povredu, čini prekršaj i može biti kažnjen, a zaposlenom otežava ostvarivanje prava. Zato je prijava povrede na radu ključni prvi korak.
Prava zaposlenog
Zaposleni koji pretrpi povredu na radu ima nekoliko prava. Prvo je pravo na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada zbog povrede, koju isplaćuje poslodavac. Uz to, zaposleni ima pravo na obavezno zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu, odnosno lečenje o trošku osiguranja.
Naknada zarade za povredu na radu po pravilu je povoljnija nego kod običnog bolovanja, jer se povreda na radu tretira posebno. Zaposleni zbog povrede na radu ne sme da trpi štetu u pravima iz radnog odnosa.
Naknada štete za povredu na radu
Naknada štete za povredu na radu razlikuje se od naknade zarade. Zaposleni ostvaruje pravo na naknadu štete od poslodavca samo ako se utvrdi odgovornost poslodavca, na primer ako povreda nastane zbog nepoštovanja mera bezbednosti i zdravlja na radu. Tada je poslodavac dužan da nadoknadi štetu koju je zaposleni pretrpeo.
Naknada štete može biti materijalna i nematerijalna. Materijalna šteta obuhvata izgubljenu zaradu i troškove lečenja, dok nematerijalna šteta pokriva pretrpljene fizičke bolove, strah i duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti. Kod trajno smanjene radne sposobnosti zaposleni može imati pravo i na novčanu rentu, kao mesečnu razliku između prihoda posle povrede i zarade koju bi inače primao.
Mere bezbednosti i zdravlja na radu
Da bi se povrede sprečile, poslodavac je po Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu dužan da obezbedi bezbedne uslove rada. To uključuje procenu rizika, obuku zaposlenih za bezbedan rad, ličnu zaštitnu opremu i ispravna sredstva za rad. Ako do povrede dođe zbog propusta u ovim merama, upravo je to osnov za odgovornost poslodavca i pravo zaposlenih na naknadu štete.
Zbog toga se u sporovima oko povrede na radu prvo utvrđuje da li je poslodavac ispunio obaveze iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Uredna primena mera štiti i zaposlene i poslodavca, jer smanjuje broj povreda i pravnih sporova.
Rok za tužbu i zastarelost
Za naknadu štete zbog povrede na radu važni su rokovi zastarelosti. Tužba se mora podneti u roku od tri godine od dana kada je zaposleni saznao za štetu i lice koje je odgovorno, a najkasnije u roku od pet godina od nastanka štete. Prvi je subjektivni, a drugi objektivni rok.
Zbog toga ne treba odlagati pokretanje postupka. Ako poslodavac odbije da nadoknadi štetu, zaposleni pravo ostvaruje tužbom pred sudom, gde se dokazuju odgovornost poslodavca i visina štete.
Invalidnost i smanjena radna sposobnost
Ako povreda na radu dovede do invalidnosti ili telesnog oštećenja, zaposleni može ostvariti prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Troškovi za prava povodom invalidnosti i telesnog oštećenja obezbeđuju se iz sredstava Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. To je odvojeno od naknade štete koju plaća poslodavac po osnovu svoje odgovornosti.
Zaključak
Povreda na radu nosi jasna prava, ali ona zavise od uredne prijave i pravovremene reakcije. Poslodavac mora povredu prijaviti u roku od 24 časa i isplatiti naknadu zarade, dok naknadu štete zaposleni ostvaruje kada se utvrdi odgovornost poslodavca. Vodite računa o rokovima zastarelosti od tri i pet godina i, ako je povreda ozbiljna, potražite pravni savet na vreme. Nadležna je inspekcija rada, a aktuelne informacije i usluge možete proveriti i na Portalu eUprava. O pravima iz radnog odnosa pišemo i u vodiču o pravima iz radnog odnosa.
Direktorijum
Pronađi verifikovanu firmu
Feruvi direktorijum trenutno ima 3800 verifikovanih firmi sa proverenim kontaktima, adresama i radnim vremenom. Filtriraj po delatnosti i gradu.
Pretraži firmeČesto postavljana pitanja
Šta se smatra povredom na radu?
Povreda na radu je povreda zaposlenog nastala u prostornoj, vremenskoj i uzročnoj povezanosti sa obavljanjem posla. Povredom na radu smatra se i povreda na redovnom putu od kuće do posla i nazad, pod propisanim uslovima.
Ko prijavljuje povredu na radu?
Prijava je obaveza poslodavca, ne zaposlenog. Poslodavac prijavljuje povredu nadležnoj inspekciji rada, a teške, kolektivne i smrtne povrede i policiji.
U kom roku se prijavljuje povreda na radu?
Poslodavac je dužan da povredu na radu prijavi inspekciji rada u roku od 24 časa od nastanka povrede. Kod profesionalne bolesti rok je tri dana od saznanja.
Koja prava ima zaposleni posle povrede na radu?
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustva, obavezno zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu, a u slučaju odgovornosti poslodavca i pravo na naknadu štete.
Kolika je naknada zarade za povredu na radu?
Naknada zarade za vreme sprečenosti za rad zbog povrede na radu po pravilu je povoljnija nego kod običnog bolovanja, jer se povreda na radu posebno tretira. Isplaćuje je poslodavac.
Kada zaposleni ima pravo na naknadu štete?
Pravo na naknadu štete zaposleni ostvaruje samo ako se utvrdi odgovornost poslodavca, na primer zbog nepoštovanja mera bezbednosti i zdravlja na radu. Tada poslodavac nadoknađuje pretrpljenu štetu.
Šta obuhvata naknada štete za povredu na radu?
Naknada može biti materijalna, koja obuhvata izgubljenu zaradu i troškove lečenja, i nematerijalna, koja pokriva fizičke bolove, strah i duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti.
Šta je renta kod povrede na radu?
Kod trajno smanjene radne sposobnosti zaposleni može imati pravo na novčanu rentu, koja predstavlja mesečnu razliku između prihoda ostvarenih posle povrede i zarade koju bi inače primao.
Koji je rok za tužbu zbog povrede na radu?
Tužba za naknadu štete podnosi se u roku od tri godine od saznanja za štetu i odgovorno lice, a najkasnije pet godina od nastanka štete. Prvi je subjektivni, a drugi objektivni rok zastarelosti.
Šta ako poslodavac ne prijavi povredu na radu?
Ako poslodavac ne prijavi povredu, čini prekršaj i može biti kažnjen, a zaposlenom otežava ostvarivanje prava. U tom slučaju zaposleni može sam obavestiti inspekciju rada.
Da li povreda na putu do posla važi kao povreda na radu?
Da, povreda nastala na redovnom putu od kuće do posla i nazad smatra se povredom na radu, pod propisanim uslovima. Bitno je da postoji veza sa dolaskom na posao ili odlaskom s posla.
Ko snosi troškove kod invalidnosti zbog povrede na radu?
Troškovi za prava povodom invalidnosti i telesnog oštećenja obezbeđuju se iz sredstava Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. To je odvojeno od naknade štete koju plaća poslodavac.
Da li zaposleni može dobiti otkaz zbog povrede na radu?
Zaposleni ne sme trpeti štetu u pravima iz radnog odnosa zbog povrede na radu. Otkaz isključivo zbog povrede ili odsustva usled povrede nije dozvoljen, a nezakonit otkaz se osporava pred sudom.
Gde da nađem pravnu pomoć za povredu na radu?
Za utvrđivanje odgovornosti poslodavca i naknadu štete najbolje je angažovati advokata za radno pravo, jer ishod zavisi od dokaza o odgovornosti i visini štete.
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.