Obustave od plate i administrativna zabrana (2026)
Obustava od plate je zadržavanje dela zarade po administrativnoj zabrani, rešenju o izvršenju ili za izdržavanje. Zakon štiti deo zarade, pa se ne može obustaviti više od dve trećine. Evo vrsta obustava, zaštićenog dela i obaveza poslodavca.
Obustava od plate je situacija u kojoj poslodavac deo zarade ne isplaćuje zaposlenom, već ga uplaćuje trećem licu, najčešće poveriocu. Razlozi za to mogu biti različiti: zaposleni je sam pristao da mu se deo plate odbija za ratu kredita, ili je obustava naložena rešenjem suda ili izvršitelja, na primer za dug ili za izdržavanje. U svakom od tih slučajeva zakon postavlja jasnu granicu i štiti deo zarade, kako zaposleni ne bi ostao bez sredstava za život. U ovom vodiču objašnjavamo koje vrste obustava postoje, kako radi administrativna zabrana, koliko najviše može da se obustavi uz konkretan primer, kojim redom se obustave namiruju i koje su obaveze poslodavca.
Šta je administrativna zabrana
Administrativna zabrana je dobrovoljna obustava dela zarade, koja se zasniva na pristanku samog zaposlenog. Zaposleni svojim potpisom ovlašćuje poslodavca da deo njegove zarade redovno obustavlja i uplaćuje poveriocu. Najčešći primer je otplata kredita, kada banka traži da se rata svakog meseca odbija direktno od plate.
Pošto je reč o saglasnosti zaposlenog, administrativna zabrana ne zahteva nikakav sudski postupak. Ona nastaje na osnovu dokumenta koji zaposleni potpisuje, najčešće u banci prilikom uzimanja kredita, a banka ga zatim dostavlja poslodavcu. Time se razlikuje od prinudnih obustava, koje se sprovode bez obzira na volju zaposlenog.
Vrste obustava od plate
Obustave se razlikuju po dva osnova: da li su dobrovoljne ili prinudne, i po tome iz kog razloga nastaju. Najčešće se sreću tri vrste.
| Vrsta | Osnov | Pristanak zaposlenog |
|---|---|---|
| Administrativna zabrana | Saglasnost zaposlenog, najčešće za kredit | Potreban |
| Izvršenje na zaradi | Rešenje suda ili javnog izvršitelja | Nije potreban |
| Izdržavanje | Sudska odluka o izdržavanju | Nije potreban |
Dok administrativna zabrana počiva na volji zaposlenog, izvršenje i izdržavanje se sprovode prinudno, na osnovu odluke nadležnog organa, i poslodavac je dužan da po njima postupi.
Koliko se najviše može obustaviti
Najvažnije pravilo kod svih obustava jeste da zaposlenom mora ostati zaštićeni deo zarade. Zakon ne dozvoljava da se zaposleni obustavama ostavi bez sredstava za život, pa postavlja gornju granicu koja zavisi od visine zarade.
| Visina zarade | Najviše se može obustaviti |
|---|---|
| Zarada veća od minimalne | do dve trećine |
| Zarada jednaka ili manja od minimalne | do jedne polovine |
Primer obračuna
Uzmimo zaposlenog čija je neto zarada 90.000 dinara, što je iznad minimalne. Kod njega se najviše može obustaviti dve trećine, odnosno 60.000 dinara, dok mu zaštićeni deo od 30.000 dinara mora ostati. Bitno je da ovo važi za sve obustave zajedno: ako bi na istu zaradu stigle i rata kredita i izvršenje, njihov zbir i dalje ne bi smeo da pređe 60.000 dinara, jer zaštićena trećina uvek mora da ostane zaposlenom. Kod zarade na nivou minimalca, granica je još stroža, pa se može obustaviti najviše polovina.
Redosled namirenja
Kada na jednoj zaradi istovremeno postoji više obustava, javlja se pitanje kojim redom se one namiruju, jer zaštićeni deo ograničava ukupan iznos. Po Zakonu o izvršenju i obezbeđenju, prednost imaju potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, na primer izdržavanja deteta. Ona se namiruju pre ostalih obustava, uključujući i administrativne zabrane za kredite.
Tek kada se namiri ono što ima prioritet, i to u okviru zaštićene granice, dolaze na red ostala potraživanja, kao što su rate kredita ili druga izvršenja. Ako za sve nema mesta u okviru dozvoljene granice, deo potraživanja čeka naredni mesec.
Kako teče administrativna zabrana
U praksi administrativna zabrana prolazi kroz nekoliko jednostavnih koraka, od trenutka kada zaposleni uzima kredit do redovne mesečne obustave.
- Zaposleni potpisuje saglasnost za administrativnu zabranu, najčešće u banci pri uzimanju kredita.
- Banka dostavlja administrativnu zabranu poslodavcu zaposlenog.
- Poslodavac svakog meseca obustavlja ugovoreni iznos iz zarade, u okviru zakonske granice.
- Obustavljeni iznos se uplaćuje banci, a ostatak zarade isplaćuje zaposlenom.
Time se otplata kredita odvija automatski, bez potrebe da zaposleni svakog meseca sam uplaćuje ratu.
Obaveze poslodavca
Kada poslodavac primi administrativnu zabranu ili rešenje o izvršenju, on je dužan da po njemu postupi. To znači da mora da obustavi tačan iznos, da pri tome poštuje zakonsku granicu zaštićenog dela i da obustavljeni iznos uplati poveriocu. Poslodavac nema pravo da ignoriše uredno dostavljeno rešenje o izvršenju.
Posledice nepostupanja mogu biti ozbiljne: ako poslodavac ne obustavi iznos koji je po rešenju o izvršenju bio dužan da obustavi, može i sam odgovarati za taj iznos. Zbog toga je tačan obračun obustava deo redovnog obračuna zarade, opisanog u vodiču obračun plate: porezi i doprinosi.
Šta sa zabranom kad zaposleni promeni posao
Čest je slučaj da zaposleni kome teče administrativna zabrana napusti poslodavca pre nego što otplati ceo kredit. U toj situaciji obustava ne prestaje sama od sebe. Poverilac, najčešće banka, prenosi administrativnu zabranu na novog poslodavca, kako bi se otplata nastavila.
Ako prenos nije moguć ili dođe do prekida u otplati, banka može da aktivira sredstvo obezbeđenja, na primer menicu koju je zaposleni potpisao prilikom uzimanja kredita. Zbog toga je važno da i novi poslodavac na vreme bude obavešten o postojećoj zabrani, kako bi nastavio sa obustavom.
Kada potražiti pomoć
Ako sumnjaš da je obustava veća od zakonom dozvoljene, da je prekršen zaštićeni deo zarade ili da osnov za obustavu uopšte nije valjan, vredi proveriti svaki detalj. Iznos koji je obustavljen preko zakonske granice može se osporiti. U takvim situacijama proveru i zaštitu pruža advokat. Kako teče prinudna naplata i izvršenje na zaradi iz ugla poverioca, detaljno je objašnjeno u vodiču o naplati duga preko izvršitelja.
Često postavljana pitanja
Šta je administrativna zabrana?
Koliko najviše može da se obustavi od plate?
Koliko ostaje od zarade od 90.000 dinara?
Da li administrativna zabrana zahteva sud?
Šta ima prednost ako ima više obustava?
Da li poslodavac mora da postupi po zabrani?
Šta se dešava sa zabranom kada promenim posao?
Može li mi se obustaviti cela plata?
Šta da radim ako je obustava veća od dozvoljene?
Da li se obustava računa na neto ili bruto zaradu?
Ko sprovodi prinudnu obustavu?
Da li administrativna zabrana može da se otkaže?
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.