Preskoči na sadržaj
Feruvi FERUVI

Bruto u neto: kako se obračunava plata (2026)

Neto plata se dobija kada se od bruto zarade oduzmu porez (10 odsto iznad neoporezivih 34.221 din) i doprinosi iz zarade (19,9 odsto). Primer: 100.000 din bruto daje 73.522 din neto. Tabela za više nivoa plate i formula za preračun.

MR Marko Ristić Preduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja. · · · 5 min čitanja

Razlika između bruto i neto plate jedna je od najčešćih nedoumica kod zaposlenih i poslodavaca. Neto plata je iznos koji zaposleni dobija na račun, dok bruto plata uključuje i porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade. Neto se dobija kada se od bruta oduzmu porez na zaradu, koji u 2026. iznosi 10 odsto i plaća se samo na deo iznad neoporezivih 34.221 dinara, i doprinosi iz zarade, koji iznose 19,9 odsto. Na primeru, bruto plata od 100.000 dinara daje 73.522 dinara neto, a firmu košta 115.150 dinara. U ovom vodiču prolazimo kroz ceo obračun korak po korak, dajemo tabelu za više nivoa plate, formulu za preračun u oba smera i objašnjavamo zašto se isti bruto ne pretvori uvek u isti neto.

Bruto, neto i ukupan trošak

Kada se priča o plati, koriste se tri različita iznosa i vrlo lako se pomešaju. Razumevanje razlike među njima je prvi korak ka tačnom obračunu.

PojamŠta označava
Neto zaradaIznos koji zaposleni dobija na tekući račun.
Bruto zarada (bruto 1)Neto plus porez i doprinosi iz zarade. To je iznos koji stoji u ugovoru o radu.
Ukupan trošak (bruto 2)Bruto zarada plus doprinosi na teret poslodavca. To je stvarni trošak radnika za firmu.

Kada zaposleni i poslodavac pregovaraju o plati, važno je da znaju o kom iznosu govore, jer razlika između neta i ukupnog troška u 2026. ide i preko 50 odsto.

Od čega se sastoji put od bruta do neta

Da bi se od bruta došlo do neta, oduzimaju se dve stavke: porez na zaradu i doprinosi iz zarade. Bitno je razumeti da se one obračunavaju na različite osnovice.

StavkaStopaNapomena
Porez na zaradu10 odstoSamo na deo iznad 34.221 din
PIO iz zarade14 odstoPenzijsko i invalidsko
Zdravstveno iz zarade5,15 odsto
Nezaposlenost iz zarade0,75 odsto
Ukupno doprinosi iz zarade19,9 odstoNa ceo bruto

Razlika u osnovici je ključna: doprinosi se računaju na ceo bruto iznos, dok se porez računa samo na deo bruta iznad neoporezivog iznosa od 34.221 dinara. Upravo zbog tog neoporezivog dela, porez je u procentu uvek nešto manji od nominalnih 10 odsto na ceo bruto.

Primer obračuna, bruto 100.000 dinara

Najlakše je razumeti obračun na konkretnom primeru. Uzmimo bruto platu od 100.000 dinara i pretvorimo je u neto korak po korak.

StavkaIznos
Bruto zarada100.000,00 din
Neoporezivi iznos34.221,00 din
Osnovica za porez (100.000 minus 34.221)65.779,00 din
Porez na zaradu (10 odsto)6.577,90 din
Doprinosi iz zarade (19,9 odsto)19.900,00 din
Neto za isplatu73.522,10 din

Trošak za poslodavca

Priča se tu ne završava, jer poslodavac pored bruto zarade plaća i doprinose na svoj teret, koji iznose 15,15 odsto, od čega 10 odsto za penzijsko i 5,15 odsto za zdravstveno. Za bruto od 100.000 dinara to je dodatnih 15.150 dinara, pa je ukupan trošak, odnosno bruto 2, jednak 115.150 dinara. Dakle, da bi radnik dobio 73.522 dinara na račun, firmu to košta 115.150 dinara, što je razlika koju treba imati u vidu pri planiranju.

Bruto i neto za različite nivoe plate

Da bi se videlo kako odnos bruta i neta izgleda na različitim nivoima, sledeća tabela pokazuje neto i ukupan trošak za nekoliko čestih bruto zarada u 2026, uz standardni obračun bez posebnih olakšica.

Bruto zaradaNeto za isplatuUkupan trošak firme
80.000 din59.502,10 din92.120,00 din
100.000 din73.522,10 din115.150,00 din
120.000 din87.542,10 din138.180,00 din
150.000 din108.572,10 din172.725,00 din
200.000 din143.622,10 din230.300,00 din
300.000 din213.722,10 din345.450,00 din

Iz tabele se vidi pravilo: što je plata veća, to neto čini sve manji udeo bruta, jer fiksni neoporezivi iznos sve manje smanjuje porez u odnosu na ukupan iznos zarade.

Kako iz neto izračunati bruto

Često je potreban i obrnut smer računice. Kada se zna željena neto plata, a treba izračunati bruto za ugovor o radu, koristi se jednostavna formula, pod uslovom da je bruto zarada iznad neoporezivog iznosa i između najniže i najviše osnovice.

Bruto = (neto minus 3.422,10) podeljeno sa 0,701

Broj 3.422,10 je 10 odsto neoporezivog iznosa, a 0,701 je ono što ostaje od bruta posle poreza i doprinosa iz zarade. Provera na našem primeru potvrđuje formulu: kada se 73.522,10 umanji za 3.422,10 i podeli sa 0,701, dobija se tačno 100.000 dinara bruto.

Neoporezivi iznos i zašto je bitan

Neoporezivi iznos je deo zarade na koji se uopšte ne plaća porez. Za 2026. godinu povećan je na 34.221 dinar, sa ranijih 28.423 dinara. Što je neoporezivi iznos veći, to je porez na zaradu manji, pa je i neto nešto veći za isti bruto. Konkretno, samo zbog tog povećanja, bruto plata od 100.000 dinara u 2026. daje oko 580 dinara veći neto nego po starom neoporezivom iznosu. Neoporezivi iznos se usklađuje jednom godišnje i primenjuje se kod jednog poslodavca, pa kod rada za dva poslodavca treba voditi računa da se ne koristi dvaput.

Najniža i najviša osnovica za doprinose

Doprinosi se ne mogu obračunati na bilo koju vrednost, jer postoje donja i gornja granica. Za 2026. godinu najniža mesečna osnovica iznosi 51.297 dinara, a najviša 732.820 dinara.

  • Ako je bruto zarada niža od najniže osnovice, doprinosi se ipak obračunavaju na 51.297 dinara.
  • Ako je bruto viša od najviše osnovice, doprinosi se obračunavaju do 732.820 dinara, dok se porez plaća na pun iznos.
  • Kod nepunog radnog vremena najniža osnovica se primenjuje srazmerno broju sati.

Zašto se isti bruto ne pretvori uvek u isti neto

Dva radnika sa istom bruto platom mogu imati različit neto ili različit trošak za firmu. To zbunjuje, ali ima jasne razloge.

  • Poreske olakšice za novozaposlene, kod kojih poslodavac ostvaruje povraćaj dela poreza i doprinosa, pa je trošak firme manji.
  • Primena najniže ili najviše osnovice kod vrlo niskih ili vrlo visokih zarada.
  • Rad za više poslodavaca, gde se neoporezivi iznos i osnovice raspoređuju.

Zato tabela vredi kao orijentir, ali konačan iznos zavisi od konkretne situacije zaposlenog. Pošto se parametri menjaju svake godine, a greška u stopi ili osnovici vodi do pogrešne poreske prijave, obračun zarada za firme i preduzetnike najčešće vodi knjigovodstvena agencija. Donja granica zarade objašnjena je u vodiču o minimalnoj zaradi, a kompletan mesečni obračun sa dodacima u tekstu obračun plate.

Često postavljana pitanja

Kako se računa neto iz bruto plate?
Od bruto zarade se oduzmu porez na zaradu (10 odsto na deo iznad 34.221 dinara) i doprinosi iz zarade (19,9 odsto na ceo bruto). Ono što ostane je neto za isplatu.
Koliko je neto od 100.000 dinara bruto?
Bruto plata od 100.000 dinara daje 73.522,10 dinara neto u 2026. godini, uz porez od 6.577,90 i doprinose iz zarade od 19.900 dinara.
Koliko je neto od različitih bruto plata?
Okvirno, bruto 80.000 daje 59.502 neto, bruto 120.000 daje 87.542 neto, bruto 150.000 daje 108.572 neto, a bruto 200.000 daje 143.622 dinara neto.
Koja je formula za izračunavanje bruta iz neta?
Dok je zarada iznad neoporezivog iznosa, bruto se računa kao (neto minus 3.422,10) podeljeno sa 0,701. Na primer, 73.522,10 neto daje 100.000 dinara bruto.
Koliki je neoporezivi iznos zarade u 2026?
Neoporezivi iznos za 2026. godinu je 34.221 dinar, povećan sa ranijih 28.423. Porez na zaradu od 10 odsto plaća se samo na deo bruto zarade iznad tog iznosa.
Koje su stope poreza i doprinosa u 2026?
Porez na zaradu je 10 odsto. Doprinosi iz zarade su 19,9 odsto (PIO 14, zdravstveno 5,15 i nezaposlenost 0,75 odsto), a doprinosi na teret poslodavca 15,15 odsto.
Šta je bruto 2 ili ukupan trošak?
Ukupan trošak, ili bruto 2, je bruto zarada uvećana za doprinose na teret poslodavca od 15,15 odsto. To je stvarni trošak radnika za firmu.
Koliko poslodavca košta plata od 100.000 bruto?
Ukupan trošak je 115.150 dinara: 100.000 bruto plus 15.150 dinara doprinosa na teret poslodavca. Radnik pritom dobija 73.522 dinara na račun.
Da li se porez plaća na celu platu?
Ne. Porez se plaća samo na deo bruto zarade iznad neoporezivog iznosa od 34.221 dinara. Doprinosi se, za razliku od poreza, računaju na ceo bruto.
Koja je najniža osnovica za doprinose u 2026?
Najniža mesečna osnovica je 51.297 dinara. Ako je bruto zarada niža, doprinosi se ipak obračunavaju na tu osnovicu, a kod nepunog radnog vremena srazmerno.
Koja je najviša osnovica za doprinose?
Najviša mesečna osnovica za doprinose u 2026. je 732.820 dinara. Iznad nje se doprinosi ne obračunavaju, ali se porez plaća na pun iznos zarade.
Zašto dva radnika sa istim bruto imaju različit neto?
Najčešće zbog poreskih olakšica za novozaposlene, primene najniže ili najviše osnovice, ili rada za više poslodavaca, gde se neoporezivi iznos i osnovice raspoređuju.
Da li su stope iste kao prošle godine?
Stope poreza i doprinosa za 2026. ostale su nepromenjene. Usklađeni su neoporezivi iznos i osnovice za doprinose.

O autoru

Marko Ristić

Preduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.

Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.

Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.

Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.

Preduzetništvo Razvoj internet platformi Elektronska prodavnica Razvoj uz korišćenje veštačke inteligencije Dizajn korisničkog iskustva Informaciona arhitektura Digitalni marketing Lokalni biznis i međunarodna saradnja
↑↓ navigacija otvori
ESC zatvori