Bruto u neto: kako se obračunava plata (2026)
Neto plata se dobija kada se od bruto zarade oduzmu porez (10 odsto iznad neoporezivih 34.221 din) i doprinosi iz zarade (19,9 odsto). Primer: 100.000 din bruto daje 73.522 din neto. Tabela za više nivoa plate i formula za preračun.
Razlika između bruto i neto plate jedna je od najčešćih nedoumica kod zaposlenih i poslodavaca. Neto plata je iznos koji zaposleni dobija na račun, dok bruto plata uključuje i porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade. Neto se dobija kada se od bruta oduzmu porez na zaradu, koji u 2026. iznosi 10 odsto i plaća se samo na deo iznad neoporezivih 34.221 dinara, i doprinosi iz zarade, koji iznose 19,9 odsto. Na primeru, bruto plata od 100.000 dinara daje 73.522 dinara neto, a firmu košta 115.150 dinara. U ovom vodiču prolazimo kroz ceo obračun korak po korak, dajemo tabelu za više nivoa plate, formulu za preračun u oba smera i objašnjavamo zašto se isti bruto ne pretvori uvek u isti neto.
Bruto, neto i ukupan trošak
Kada se priča o plati, koriste se tri različita iznosa i vrlo lako se pomešaju. Razumevanje razlike među njima je prvi korak ka tačnom obračunu.
| Pojam | Šta označava |
|---|---|
| Neto zarada | Iznos koji zaposleni dobija na tekući račun. |
| Bruto zarada (bruto 1) | Neto plus porez i doprinosi iz zarade. To je iznos koji stoji u ugovoru o radu. |
| Ukupan trošak (bruto 2) | Bruto zarada plus doprinosi na teret poslodavca. To je stvarni trošak radnika za firmu. |
Kada zaposleni i poslodavac pregovaraju o plati, važno je da znaju o kom iznosu govore, jer razlika između neta i ukupnog troška u 2026. ide i preko 50 odsto.
Od čega se sastoji put od bruta do neta
Da bi se od bruta došlo do neta, oduzimaju se dve stavke: porez na zaradu i doprinosi iz zarade. Bitno je razumeti da se one obračunavaju na različite osnovice.
| Stavka | Stopa | Napomena |
|---|---|---|
| Porez na zaradu | 10 odsto | Samo na deo iznad 34.221 din |
| PIO iz zarade | 14 odsto | Penzijsko i invalidsko |
| Zdravstveno iz zarade | 5,15 odsto | |
| Nezaposlenost iz zarade | 0,75 odsto | |
| Ukupno doprinosi iz zarade | 19,9 odsto | Na ceo bruto |
Razlika u osnovici je ključna: doprinosi se računaju na ceo bruto iznos, dok se porez računa samo na deo bruta iznad neoporezivog iznosa od 34.221 dinara. Upravo zbog tog neoporezivog dela, porez je u procentu uvek nešto manji od nominalnih 10 odsto na ceo bruto.
Primer obračuna, bruto 100.000 dinara
Najlakše je razumeti obračun na konkretnom primeru. Uzmimo bruto platu od 100.000 dinara i pretvorimo je u neto korak po korak.
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Bruto zarada | 100.000,00 din |
| Neoporezivi iznos | 34.221,00 din |
| Osnovica za porez (100.000 minus 34.221) | 65.779,00 din |
| Porez na zaradu (10 odsto) | 6.577,90 din |
| Doprinosi iz zarade (19,9 odsto) | 19.900,00 din |
| Neto za isplatu | 73.522,10 din |
Trošak za poslodavca
Priča se tu ne završava, jer poslodavac pored bruto zarade plaća i doprinose na svoj teret, koji iznose 15,15 odsto, od čega 10 odsto za penzijsko i 5,15 odsto za zdravstveno. Za bruto od 100.000 dinara to je dodatnih 15.150 dinara, pa je ukupan trošak, odnosno bruto 2, jednak 115.150 dinara. Dakle, da bi radnik dobio 73.522 dinara na račun, firmu to košta 115.150 dinara, što je razlika koju treba imati u vidu pri planiranju.
Bruto i neto za različite nivoe plate
Da bi se videlo kako odnos bruta i neta izgleda na različitim nivoima, sledeća tabela pokazuje neto i ukupan trošak za nekoliko čestih bruto zarada u 2026, uz standardni obračun bez posebnih olakšica.
| Bruto zarada | Neto za isplatu | Ukupan trošak firme |
|---|---|---|
| 80.000 din | 59.502,10 din | 92.120,00 din |
| 100.000 din | 73.522,10 din | 115.150,00 din |
| 120.000 din | 87.542,10 din | 138.180,00 din |
| 150.000 din | 108.572,10 din | 172.725,00 din |
| 200.000 din | 143.622,10 din | 230.300,00 din |
| 300.000 din | 213.722,10 din | 345.450,00 din |
Iz tabele se vidi pravilo: što je plata veća, to neto čini sve manji udeo bruta, jer fiksni neoporezivi iznos sve manje smanjuje porez u odnosu na ukupan iznos zarade.
Kako iz neto izračunati bruto
Često je potreban i obrnut smer računice. Kada se zna željena neto plata, a treba izračunati bruto za ugovor o radu, koristi se jednostavna formula, pod uslovom da je bruto zarada iznad neoporezivog iznosa i između najniže i najviše osnovice.
Bruto = (neto minus 3.422,10) podeljeno sa 0,701
Broj 3.422,10 je 10 odsto neoporezivog iznosa, a 0,701 je ono što ostaje od bruta posle poreza i doprinosa iz zarade. Provera na našem primeru potvrđuje formulu: kada se 73.522,10 umanji za 3.422,10 i podeli sa 0,701, dobija se tačno 100.000 dinara bruto.
Neoporezivi iznos i zašto je bitan
Neoporezivi iznos je deo zarade na koji se uopšte ne plaća porez. Za 2026. godinu povećan je na 34.221 dinar, sa ranijih 28.423 dinara. Što je neoporezivi iznos veći, to je porez na zaradu manji, pa je i neto nešto veći za isti bruto. Konkretno, samo zbog tog povećanja, bruto plata od 100.000 dinara u 2026. daje oko 580 dinara veći neto nego po starom neoporezivom iznosu. Neoporezivi iznos se usklađuje jednom godišnje i primenjuje se kod jednog poslodavca, pa kod rada za dva poslodavca treba voditi računa da se ne koristi dvaput.
Najniža i najviša osnovica za doprinose
Doprinosi se ne mogu obračunati na bilo koju vrednost, jer postoje donja i gornja granica. Za 2026. godinu najniža mesečna osnovica iznosi 51.297 dinara, a najviša 732.820 dinara.
- Ako je bruto zarada niža od najniže osnovice, doprinosi se ipak obračunavaju na 51.297 dinara.
- Ako je bruto viša od najviše osnovice, doprinosi se obračunavaju do 732.820 dinara, dok se porez plaća na pun iznos.
- Kod nepunog radnog vremena najniža osnovica se primenjuje srazmerno broju sati.
Zašto se isti bruto ne pretvori uvek u isti neto
Dva radnika sa istom bruto platom mogu imati različit neto ili različit trošak za firmu. To zbunjuje, ali ima jasne razloge.
- Poreske olakšice za novozaposlene, kod kojih poslodavac ostvaruje povraćaj dela poreza i doprinosa, pa je trošak firme manji.
- Primena najniže ili najviše osnovice kod vrlo niskih ili vrlo visokih zarada.
- Rad za više poslodavaca, gde se neoporezivi iznos i osnovice raspoređuju.
Zato tabela vredi kao orijentir, ali konačan iznos zavisi od konkretne situacije zaposlenog. Pošto se parametri menjaju svake godine, a greška u stopi ili osnovici vodi do pogrešne poreske prijave, obračun zarada za firme i preduzetnike najčešće vodi knjigovodstvena agencija. Donja granica zarade objašnjena je u vodiču o minimalnoj zaradi, a kompletan mesečni obračun sa dodacima u tekstu obračun plate.
Često postavljana pitanja
Kako se računa neto iz bruto plate?
Koliko je neto od 100.000 dinara bruto?
Koliko je neto od različitih bruto plata?
Koja je formula za izračunavanje bruta iz neta?
Koliki je neoporezivi iznos zarade u 2026?
Koje su stope poreza i doprinosa u 2026?
Šta je bruto 2 ili ukupan trošak?
Koliko poslodavca košta plata od 100.000 bruto?
Da li se porez plaća na celu platu?
Koja je najniža osnovica za doprinose u 2026?
Koja je najviša osnovica za doprinose?
Zašto dva radnika sa istim bruto imaju različit neto?
Da li su stope iste kao prošle godine?
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.