Ugovor o zajmu: forma, kamata i razlika od kredita
Vodič kroz ugovor o zajmu: šta je i razlika od kredita, forma i overa, kamata i beskamatni zajam, porez na kamatu, zajam između fizičkih lica i zastarelost potraživanja.
Sadržaj
Ugovor o zajmu je jedan od najstarijih i najčešćih ugovora, a ipak oko njega ima najviše zabluda. Ljudi pozajmljuju novac rođacima i partnerima, firme daju pozajmice osnivačima, a malo ko zna da li ugovor mora biti pisan, da li se plaća kamata i kako se to oporezuje. U ovom vodiču objašnjavamo šta je ugovor o zajmu, po čemu se razlikuje od kredita, kako stoji sa formom, kamatom i porezom.
Tekst je informativan i opšte prirode; za poreski tretman i konkretan ugovor konsultujte knjigovođu ili pravnika.
Šta je ugovor o zajmu
Ugovor o zajmu je imenovani ugovor uređen članom 555 Zakona o obligacionim odnosima (ZOO). Njime se zajmodavac obavezuje da preda u svojinu zajmoprimcu određeni iznos novca ili količinu drugih zamenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da posle određenog vremena vrati isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta. Zajam se u svakodnevnom govoru naziva i pozajmica, pa se sreće i naziv ugovor o pozajmici.
Razlika između zajma i kredita
Zajam i kredit se često mešaju, ali nisu isto:
| Obeležje | Zajam | Kredit |
|---|---|---|
| Predmet | novac ili druge zamenljive stvari | isključivo novac |
| Ko daje | bilo ko, fizička i pravna lica | banka ili finansijska institucija |
| Kamata | opciona, po dogovoru | obavezna po zakonu |
| Forma | neformalan ugovor | formalan, pisani ugovor |
Ukratko, kredit uvek daje banka uz obaveznu kamatu, dok zajam može dati bilo ko, sa kamatom ili bez nje. Kod zajma se prenosi svojina nad predmetom, uz obavezu da se vrati ista količina, a ne baš ista stvar.
Forma ugovora o zajmu
Ugovor o zajmu je neformalan ugovor, što znači da za njegovo postojanje nije obavezna pisana forma i ne mora se overavati kod notara. Ugovor nastaje samim dogovorom i predajom novca ili stvari. Ipak, pisana forma se toplo preporučuje, jer je u slučaju spora mnogo lakše dokazati da je zajam dat i pod kojim uslovima.
Zato, iako zakon ne traži pisani ugovor o zajmu, u praksi je pametno sve zapisati: iznos, rok vraćanja, kamatu ako je ima i način vraćanja. Time se štite i zajmodavac i zajmoprimac.
Kamata kod ugovora o zajmu
Kod ugovora o zajmu kamata zavisi od volje ugovornih strana. Zajam može biti teretan, kada se pored glavnice vraća i kamata, ili dobročin, kada se vraća samo pozajmljeni iznos. Bitni elementi ugovora su predmet zajma i rok, a kada se ugovori kamata, i ona postaje bitan element.
Kod zajma između fizičkih lica kamata se plaća samo ako je izričito ugovorena. Kod zajmova između pravnih lica kamata se po zakonu podrazumeva i kada nije posebno ugovorena. Ako kamata nije ugovorena, a dužnik kasni sa vraćanjem, primenjuje se zakonska zatezna kamata.
Beskamatni zajam
Beskamatni zajam je zajam kod kog se vraća samo glavnica, bez kamate. Čest je između bliskih lica, članova porodice i prijatelja, kao i kada osnivač pozajmljuje novac svojoj firmi. I beskamatni zajam je pametno ugovoriti u pisanoj formi, jer i tada treba jasno definisati iznos i rok vraćanja.
Porez na kamatu iz zajma
Ako je zajam sa kamatom, kamata je prihod za zajmodavca i može podlegati porezu. Prihod od kamate fizičkog lica po pravilu se oporezuje porezom na prihod od kapitala. Posebna pravila važe za zajmove između povezanih lica: kamata na zajam od povezanog pravnog lica priznaje se kao rashod samo do određenog odnosa duga i sopstvenog kapitala, dok se kamata iznad tog praga ne priznaje u poreskom bilansu. Zbog toga se poreski tretman zajma, naročito u firmama, uvek proverava sa knjigovođom.
Šta treba da sadrži ugovor o zajmu
Iako je ugovor o zajmu neformalan, dobro sastavljen ugovor treba da sadrži nekoliko elemenata. To su podaci o ugovornim stranama, odnosno o zajmodavcu i zajmoprimcu, iznos i predmet zajma, rok i način vraćanja, kamata ako je ugovorena i eventualno sredstvo obezbeđenja. Zajmodavac je dužan da preda predmet zajma, a zajmoprimac da ga vrati u ugovorenom roku.
Jasan ugovor sprečava kasnije nesporazume, jer se tačno zna šta duguje zajmoprimac i pod kojim uslovima. Ovaj korak je posebno važan kod većih iznosa i kod pozajmice u okviru firme, gde je uredna dokumentacija i poreski bitna.
Zastarelost potraživanja iz zajma
Pravo da se traži vraćanje zajma ne traje neograničeno. Za potraživanja između fizičkih lica po pravilu važi opšti rok zastarelosti od pet godina, dok za potraživanja između pravnih lica važi duži, opšti rok od deset godina. Posle isteka roka zastarelosti dužnik može da odbije plaćanje pozivom na zastarelost, pa zajmodavac ne treba da odlaže naplatu.
Zaključak
Ugovor o zajmu je jednostavan, ali ozbiljan pravni posao. Iako nije obavezan pisani oblik, uvek ga sačinite u pisanoj formi, sa jasnim iznosom, rokom i kamatom ako je ima. Imajte na umu razliku u odnosu na kredit, poreski tretman kamate i rokove zastarelosti. Za obezbeđenje vraćanja zajma često se koristi i menica, a za poreske aspekte pozajmica proverite sa knjigovođom. U Feruvi direktorijumu možete uporediti knjigovodstvene agencije.
Često postavljana pitanja
Šta je ugovor o zajmu?
Ugovor o zajmu je ugovor uređen članom 555 Zakona o obligacionim odnosima, kojim zajmodavac predaje u svojinu zajmoprimcu novac ili druge zamenljive stvari, a zajmoprimac se obavezuje da posle određenog vremena vrati istu količinu.
Koja je razlika između zajma i kredita?
Kredit uvek daje banka uz obaveznu kamatu i ima za predmet samo novac. Zajam može dati bilo ko, sa kamatom ili bez, a predmet mogu biti i druge zamenljive stvari, ne samo novac.
Da li ugovor o zajmu mora da bude pisan?
Ne. Ugovor o zajmu je neformalan i za njegovo postojanje nije obavezna pisana forma niti overa kod notara. Ipak, pisana forma se preporučuje radi lakšeg dokazivanja u slučaju spora.
Da li se ugovor o zajmu overava kod notara?
Ne mora. Zakon ne zahteva overu ugovora o zajmu kod javnog beležnika. U praksi se ugovor ipak sačinjava pisano, a strane ga po želji mogu i overiti radi veće sigurnosti.
Da li se na zajam plaća kamata?
Kod zajma kamata zavisi od dogovora. Između fizičkih lica plaća se samo ako je izričito ugovorena, dok se između pravnih lica po zakonu podrazumeva i kada nije posebno ugovorena.
Šta je beskamatni zajam?
Beskamatni zajam je zajam kod kog se vraća samo glavnica, bez kamate. Čest je između članova porodice i prijatelja, kao i kada osnivač pozajmljuje novac svojoj firmi.
Da li se na kamatu iz zajma plaća porez?
Ako je zajam sa kamatom, kamata je prihod zajmodavca i može podlegati porezu, po pravilu porezu na prihod od kapitala kod fizičkih lica. Poreski tretman je najbolje proveriti sa knjigovođom.
Kako se oporezuje zajam između povezanih lica?
Kod zajma od povezanog pravnog lica kamata se priznaje kao rashod samo do određenog odnosa duga i sopstvenog kapitala. Kamata na deo duga iznad tog praga ne priznaje se u poreskom bilansu.
Može li osnivač da pozajmi novac svojoj firmi?
Da. Osnivač može dati pozajmicu svojoj firmi, najčešće kao beskamatni zajam. I takav zajam treba ugovoriti pisano i voditi u poslovnim knjigama, uz proveru poreskih pravila.
Koliko iznosi zastarelost potraživanja iz zajma?
Za potraživanja između fizičkih lica po pravilu važi rok od pet godina, a između pravnih lica opšti rok od deset godina. Posle isteka roka dužnik može odbiti plaćanje pozivom na zastarelost.
Šta se dešava ako zajmoprimac ne vrati zajam?
Zajmodavac može tražiti vraćanje sudskim putem, a ako je ugovorena kamata ili nastupi docnja, i zateznu kamatu. Zato se preporučuje pisani ugovor i, po potrebi, dodatno obezbeđenje poput menice.
Šta mora da sadrži ugovor o zajmu?
Preporučuje se da sadrži podatke o stranama, iznos zajma, rok i način vraćanja, kamatu ako je ima i eventualno obezbeđenje. Bitni elementi su predmet zajma i rok, a kada se ugovori kamata, i ona.
Da li je zajam isto što i poklon?
Nije. Kod zajma se novac ili stvar vraća, dok se poklon daje bez obaveze vraćanja. Ako se ne ugovori vraćanje, posao može biti kvalifikovan kao poklon, sa drugačijim poreskim tretmanom.
Gde da nađem pomoć oko ugovora o zajmu i poreza?
Za poreski tretman zajma i pozajmica, posebno u firmama, obratite se knjigovođi, a za sam ugovor pravniku. Knjigovodstvene agencije možete uporediti u Feruvi direktorijumu.
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.