Menica: šta je, vrste i kako funkcioniše kao obezbeđenje
Vodič kroz menicu: šta je i koje su vrste menica, blanko menica i menično ovlašćenje, menica kao sredstvo obezbeđenja, registracija menice u NBS i prinudna naplata.
Sadržaj
Menica je jedna od najčešćih, a najmanje shvaćenih hartija od vrednosti. Banke je traže uz kredit, firme je razmenjuju u poslu, a malo ko zna šta tačno potpisuje. Zato je važno da razumete šta je menica, koje su vrste, šta je blanko menica i menično ovlašćenje i kako se menica registruje i naplaćuje. U ovom vodiču objašnjavamo menicu kao sredstvo obezbeđenja i njen put od potpisa do naplate.
Tekst je informativan i opšte prirode; pre potpisivanja menice, posebno blanko menice, proverite tačne uslove sa bankom ili pravnikom.
Šta je menica
Menica je hartija od vrednosti kojom se njen izdavalac obavezuje da će platiti određeni iznos novca, ili nalaže drugome da to učini. U poslovanju menica ima tri uloge: kreditni instrument, sredstvo plaćanja i, najčešće, sredstvo obezbeđenja. Zbog svoje snage, menica omogućava poveriocu brzu naplatu ako dug ne bude izmiren.
Vrste menica
Prema tome ko se obavezuje i kako je popunjena, razlikuje se nekoliko vrsta menica:
| Vrsta menice | Opis |
|---|---|
| Sopstvena (solo) menica | izdavalac se sam obavezuje da plati iznos |
| Trasirana (vučena) menica | izdavalac nalaže drugom licu da plati korisniku |
| Blanko menica | potpisana, ali nepopunjena, popunjava se kasnije po ovlašćenju |
U praksi je najčešća blanko sopstvena menica, koju banke uzimaju kao obezbeđenje kredita. Kod trasirane menice učestvuju tri lica: izdavalac naloga, koji se naziva trasant, lice koje treba da plati, odnosno trasat, i korisnik menice kome se plaća, remitent. Menični dužnik je onaj ko po menici duguje plaćanje, dok je menični poverilac onaj u čiju se korist menica izdaje. Sopstvena menica je najčešća u praksi, dok se trasirana menica koristi kada u plaćanje treba uključiti i treće lice.
Blanko menica i menično ovlašćenje
Blanko menica je menica koja u trenutku potpisivanja nije popunjena svim elementima, najčešće nedostaje iznos i datum dospeća. Uz nju ide menično ovlašćenje, dokument kojim dužnik ovlašćuje poverioca da menicu popuni do određenog iznosa i aktivira je ako dug ne bude plaćen.
Menično ovlašćenje omogućava poveriocu da bezuslovno i neopozivo, bez protesta i posebnih troškova, vansudski pokrene naplatu dospele menice. Zato je blanko menica moćno sredstvo, i zato je treba potpisivati samo uz jasno definisane uslove i tačan iznos ovlašćenja.
Menica kao sredstvo obezbeđenja
Menica kao sredstvo obezbeđenja najčešće se koristi kod kredita, lizinga, javnih nabavki i poslovnih ugovora. Poverilac drži menicu i aktivira je samo ako dužnik ne izmiri obavezu. Za razliku od hipoteke, menica ne opterećuje nekretninu, već omogućava naplatu direktno sa računa dužnika.
Upravo zato firme daju menice kao garanciju ozbiljnosti i urednog plaćanja. Blanko menica se često kombinuje sa kešom ili drugim kreditom kao dodatno obezbeđenje banke.
Registracija menice u NBS
Da bi menica mogla da posluži za prinudnu naplatu preko banaka, mora biti registrovana u Registru menica i ovlašćenja koji vodi Narodna banka Srbije. Banka elektronski dostavlja podatke, a NBS ih objavljuje najkasnije narednog dana, pa se datum registracije računa od dana kada se menica pojavi u registru.
Registar menica i ovlašćenja je javna evidencija svih izdatih menica i meničnih ovlašćenja koju vodi Narodna banka Srbije, pa se pre poslovanja može proveriti stanje menice određenog dužnika. Registrovane menice imaju serijski broj: oznaka koja počinje slovom E označava elektronsku menicu, a slovom A papirnu menicu. Registracija je uslov za prinudnu naplatu preko NBS, ali ne i za naplatu u sudskom postupku.
Aktiviranje i naplata menice
Kada dužnik ne plati dug o dospelosti, poverilac aktivira menicu. Nakon toga se pokreće prinudna naplata, u kojoj Narodna banka Srbije, po propisanom redosledu prioriteta, sa svih računa dužnika, dinarskih i deviznih, bez njegove saglasnosti, izvršava plaćanje po menici. Ako na računu nema dovoljno sredstava, račun se blokira dok se dug ne namiri.
Zbog toga menica na poslednjem mestu, ali vrlo efikasno, obezbeđuje poverioca. Za dužnika to znači da potpisana i aktivirana menica može brzo da dovede do blokade svih poslovnih računa.
Kako se zaštititi kod menica
Pošto je menica jako sredstvo, treba je koristiti pažljivo. Firme bi trebalo da strogo vode evidenciju kome su i za koju svrhu dale blanko menice, kao i da pažljivo čuvaju pečat i pristup menicama. Pre potpisa proverite iznos do kog menično ovlašćenje dozvoljava popunjavanje i rok važenja, kako menica ne bi bila zloupotrebljena.
Zaključak
Menica je jednostavan papir sa velikom pravnom snagom, koji poveriocu omogućava brzu naplatu direktno sa računa dužnika. Najčešće se koristi blanko sopstvena menica uz menično ovlašćenje, kao sredstvo obezbeđenja kredita i poslovnih obaveza. Potpisujte je samo uz jasno definisane uslove, vodite evidenciju i, ako je iznos veliki, potražite pravni savet. Za vođenje evidencije i menica možete uporediti knjigovodstvene agencije u Feruvi direktorijumu.
Često postavljana pitanja
Šta je menica?
Menica je hartija od vrednosti kojom se izdavalac obavezuje da plati određeni iznos, ili nalaže drugome da to učini. Ima ulogu kreditnog instrumenta, sredstva plaćanja i, najčešće, sredstva obezbeđenja.
Koje su vrste menica?
Osnovne vrste su sopstvena (solo) menica, kojom se izdavalac sam obavezuje da plati, i trasirana (vučena) menica, kojom nalaže drugom da plati. Po popunjenosti razlikuje se i blanko menica, koja se popunjava naknadno.
Šta je blanko menica?
Blanko menica je menica koja u trenutku potpisivanja nije popunjena svim elementima, najčešće nedostaju iznos i datum dospeća. Popunjava se kasnije, po meničnom ovlašćenju, ako dug ne bude plaćen.
Šta je menično ovlašćenje?
Menično ovlašćenje je dokument kojim dužnik ovlašćuje poverioca da blanko menicu popuni do određenog iznosa i aktivira je. Omogućava poveriocu vansudsku naplatu dospele menice, bez protesta i posebnih troškova.
Zašto banke traže menicu uz kredit?
Banke uzimaju menicu, najčešće blanko sopstvenu, kao sredstvo obezbeđenja kredita. Ako korisnik ne otplaćuje kredit, banka aktivira menicu i naplaćuje se direktno sa računa dužnika.
Da li menica mora da se registruje?
Da, za prinudnu naplatu preko banaka menica mora biti registrovana u Registru menica i ovlašćenja koji vodi Narodna banka Srbije. Registracija nije uslov za naplatu u sudskom postupku.
Kako se registruje menica?
Registraciju obavlja banka, koja elektronski dostavlja podatke Narodnoj banci Srbije. NBS ih objavljuje najkasnije narednog dana, pa se datum registracije računa od pojavljivanja menice u registru.
Šta znače oznake E i A na menici?
Serijski broj registrovane menice koji počinje slovom E označava elektronsku menicu, a onaj koji počinje slovom A papirnu menicu.
Kako se naplaćuje menica?
Kada dužnik ne plati o dospelosti, poverilac aktivira menicu i pokreće prinudnu naplatu. Narodna banka Srbije tada sa svih računa dužnika, bez njegove saglasnosti, izvršava plaćanje po propisanom redosledu prioriteta.
Da li menica može da blokira račun?
Da. Ako na računima dužnika nema dovoljno sredstava za naplatu po menici, računi se blokiraju dok se dug ne namiri. Aktivirana menica zato može brzo da dovede do blokade svih poslovnih računa.
Koja je razlika između menice i hipoteke?
Hipoteka opterećuje nekretninu i naplaćuje se prodajom nepokretnosti, dok menica omogućava naplatu direktno sa računa dužnika. Menica je brža i jednostavnija, ali ograničena na sredstva na računima.
Kako da se zaštitim pri davanju blanko menice?
Vodite strogu evidenciju kome i za koju svrhu dajete blanko menice, čuvajte pečat i pristup menicama, i pre potpisa proverite iznos do kog ovlašćenje dozvoljava popunjavanje i rok važenja.
Da li fizičko lice može da izda menicu?
Da, menicu mogu izdavati i fizička i pravna lica. U praksi je češće koriste firme i preduzetnici, ali se blanko menica traži i od fizičkih lica, na primer kao obezbeđenje kredita ili jemstva.
Gde da nađem pomoć oko menica i evidencije?
Za vođenje evidencije o menicama i knjigovodstvene poslove možete uporediti knjigovodstvene agencije u Feruvi direktorijumu, a za sporne situacije oko naplate obratite se pravniku.
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.