Ugovor o delu sa penzionerom: porez, doprinosi i penzija
Starosni penzioner može da radi po ugovoru o delu bez obustave penzije. Na naknadu se plaća porez i PIO doprinos, a zdravstveni ne. Vodič sa obračunom i razlikama po vrsti penzije.
Sadržaj
Ukratko: starosni i prevremeni starosni penzioner može da radi po ugovoru o delu bez ikakvog ograničenja i bez obustave penzije. Kod porodične penzije rad van radnog odnosa je moguć, ali se penzija obustavlja ako mesečna naknada pređe prag najniže osnovice osiguranja. Kod invalidske penzije zasnivanje radnog odnosa vodi gubitku prava na penziju, dok je ugovor o delu, kao rad van radnog odnosa, dozvoljen. Na naknadu po ugovoru o delu plaćaju se porez i doprinos za PIO, a zdravstveni se ne plaća jer je penzioner osiguran po osnovu penzije. U ovom vodiču objašnjavamo obračun, razlike po vrsti penzije i na šta paziti.
Može li penzioner po ugovoru o delu
Može, ali pravila zavise od vrste penzije. Ugovor o delu nije radni odnos, nego angažovanje za konkretan posao van delatnosti naručioca, pa ne zasniva svojstvo zaposlenog. Upravo zato je dostupniji penzionerima nego zasnivanje radnog odnosa. O samom ugovoru i njegovim elementima ima više u vodiču o ugovoru o delu.
Pravo na rad po vrsti penzije
| Vrsta penzije | Radni odnos | Ugovor o delu |
|---|---|---|
| Starosna i prevremena starosna | Dozvoljen, penzija se ne obustavlja | Dozvoljen, bez obustave |
| Porodična | Vodi obustavi penzije | Dozvoljen, uz obustavu ako naknada pređe prag |
| Invalidska | Zabranjen, vodi gubitku prava na penziju | Dozvoljen, kao rad van radnog odnosa |
Dakle starosni penzioner radi slobodno, a korisnik porodične ili invalidske penzije pre angažovanja mora da proveri posledice.
Porez i doprinosi na naknadu
Na naknadu po ugovoru o delu obračunavaju se porez i doprinos za penzijsko osiguranje, ali za penzionera ne i zdravstveni doprinos.
| Dažbina | Stopa | Plaća li penzioner |
|---|---|---|
| Porez na dohodak | 20 odsto na osnovicu | Da |
| Doprinos za PIO | 24 odsto na osnovicu | Da |
| Zdravstveni doprinos | 10,3 odsto | Ne, osiguran je po osnovu penzije |
Osnovica za porez i doprinose je bruto naknada umanjena za 20 odsto normiranih troškova. Pošto penzioner ne plaća zdravstveni doprinos, neto iznos koji mu ostaje veći je nego kod izvršioca koji nije nigde osiguran.
Primer obračuna
Za bruto naknadu od 50.000 dinara obračun izgleda ovako. Normirani troškovi su 20 odsto, dakle 10.000 dinara, pa je osnovica 40.000 dinara. Porez od 20 odsto iznosi 8.000 dinara, a doprinos za PIO od 24 odsto iznosi 9.600 dinara. Zdravstveni se ne plaća. Ukupne dažbine su 17.600 dinara, pa penzioneru ostaje oko 32.400 dinara neto. Iznos je orijentacioni, a tačan obračun za konkretan slučaj uradi knjigovođa.
Porodična penzija: prag obustave
Kod porodične penzije pravilo je strože. Korisnik porodične penzije ne sme da zasnuje radni odnos, jer time gubi penziju za to vreme, ali sme da radi van radnog odnosa, na primer po ugovoru o delu. Penzija se obustavlja samo ako mesečna naknada pređe prag najniže mesečne osnovice na koju se plaćaju doprinosi, koja iznosi oko 23.921 dinara i usklađuje se. Ako je naknada niža od tog praga, penzija se ne obustavlja. Zato korisnik porodične penzije pre potpisivanja treba da uporedi visinu naknade sa tim pragom, da ne bi nehotice ostao bez penzije za taj mesec.
Invalidska penzija: oprez
Korisnik invalidske penzije ne sme da zasnuje radni odnos, jer time gubi pravo na penziju, i to bez mogućnosti da mu se penzija kasnije ponovo odredi. Ugovor o delu, kao rad van radnog odnosa, jeste dozvoljen. Ipak, treba imati u vidu da sam rad može da bude osnov da fond preispita radnu sposobnost, pa se korisniku invalidske penzije savetuje da se pre angažovanja posavetuje sa fondom ili stručnim licem.
Mirovanje i ponovno određivanje penzije
Starosni penzioner koji se ponovo angažuje i po tom osnovu bude u osiguranju ima pravo da mu se penzija ponovo odredi, pod uslovom da je u osiguranju proveo najmanje godinu dana. Tako naknadni rad može da uveća penziju. Kod invalidske penzije ovog prava nema, a kod porodične penzije naknadni staž nema uticaja na visinu penzije. Ova razlika je još jedan razlog da se pre angažovanja zna o kojoj vrsti penzije je reč.
Oblici angažovanja penzionera
Penzioner ima više opcija, a ugovor o delu je samo jedna.
- Ugovor o delu za jednokratan posao van delatnosti naručioca.
- Privremeni i povremeni poslovi, ograničeni na najviše 120 radnih dana u kalendarskoj godini.
- Dopunski rad, do trećine punog radnog vremena, uz saglasnost ako je u radnom odnosu.
- Autorski ugovor za autorska dela, sa višim normiranim troškovima, pa zna da bude poreski povoljniji.
- Radni odnos, koji starosni penzioner sme da zasnuje uz zadržavanje penzije.
Koji oblik je najpovoljniji zavisi od vrste posla, iznosa i vrste penzije, pa se isplati uporediti opcije pre potpisivanja.
Najčešće greške
- Zasnivanje radnog odnosa korisnika porodične ili invalidske penzije, čime se gubi ili obustavlja penzija.
- Prekoračenje praga naknade kod porodične penzije, što dovodi do obustave.
- Pogrešno očekivanje da se penzioneru obračunava i zdravstveni doprinos.
- Korišćenje ugovora o delu za posao koji ima sva obeležja radnog odnosa.
- Neunošenje jasnog opisa posla i naknade u ugovor.
Kako da kreneš
Pre potpisivanja proveri o kojoj vrsti penzije je reč i da li posao zaista ima karakter dela. Obračun poreza i doprinosa i isplatu naknade vodi knjigovođa, a sve pravne teme za firme povezane su u vodiču o pravu i ugovorima.
Često postavljana pitanja
Može li penzioner da radi po ugovoru o delu?
Da li starosnom penzioneru penzija prestaje ako radi?
Šta je sa invalidskom penzijom?
Kada se porodična penzija obustavlja?
Koji se porez i doprinosi plaćaju?
Zašto penzioner ne plaća zdravstveni doprinos?
Koliko ostane neto od bruto 50.000 dinara?
Može li se penzija uvećati naknadnim radom?
Koliko traju privremeni i povremeni poslovi?
Da li je autorski ugovor povoljniji za penzionera?
Sme li penzioner u radni odnos uz penziju?
Da li penzioner stiče staž po ugovoru o delu?
Mora li posao da ima karakter dela?
Ko obračunava porez i doprinose?
Treba li penzioneru ugovor u pisanoj formi?
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.