Plaćanje u inostranstvu: keš ili kartica, DinaCard i provizije
Plaćanje u inostranstvu: DinaCard vs Visa i Mastercard, keš ili kartica, provizije, dinamička konverzija valute, multivalutne kartice, menjačnice, limiti i sigurnost kartice.
Sadržaj
Ukratko: DinaCard je pre svega domaća kartica i u inostranstvu se na nju ne treba oslanjati, pa za putovanje koristite Visa ili Mastercard. Plaćanje na terminalu je najjeftinije, dok podizanje novca na bankomatu obično košta oko 1 do 3 odsto ili 3 do 5 evra po transakciji. Kada vam ponude da platite u dinarima umesto u lokalnoj valuti, uvek birajte lokalnu valutu, jer je konverzija na terminalu skuplja. Ovaj vodič detaljno objašnjava koje kartice rade u inostranstvu, kada je bolji keš a kada kartica, koje su provizije, kako izbeći skupu konverziju, čemu služe multivalutne kartice i kako da zaštitite karticu na putu.
Da li DinaCard radi u inostranstvu
DinaCard je nacionalna platna kartica namenjena pre svega plaćanju u Srbiji. Prihvatanje u inostranstvu je ograničeno i nepouzdano, a za onlajn kupovinu kod stranih trgovaca po pravilu ne radi, pa se na putovanju na nju ne treba oslanjati. Za plaćanje van zemlje potrebna je kartica međunarodne mreže.
| Kartica | U Srbiji | U inostranstvu |
|---|---|---|
| DinaCard | Radi | Ograničeno i nepouzdano, ne oslanjati se |
| Visa i Mastercard | Radi | Radi u većini zemalja sveta |
| Maestro i Visa Electron | Radi | Radi na većini mesta, uz proveru |
Mnoge banke izdaju kartice sa dve mreže, na primer DinaCard i Mastercard na istoj kartici, pa proverite koju karticu imate i da li je aktivirana za korišćenje u inostranstvu.
Debitna ili kreditna kartica
Za plaćanje su dobre i debitna i kreditna kartica, ali postoje razlike. Debitnom karticom trošite sopstvena sredstva uz niže naknade, pa je pogodna za svakodnevno plaćanje. Kreditnom karticom trošite sredstva banke uz kasnije vraćanje, ali je podizanje keša kreditnom karticom po pravilu skuplje. Za putovanje je najsigurnije imati obe, na različitim mestima.
Keš ili kartica
Najbolje je poneti i jedno i drugo. Karticom plaćate veće iznose, hotele, restorane i gorivo, a nešto keša u lokalnoj valuti dobro dođe za sitne troškove, pijace, parkinge, napojnice i mesta koja ne primaju kartice. Veće sume keša ne nosite bez potrebe, a prijava gotovine na granici obavezna je od 10.000 evra, o čemu piše u vodiču o tome šta smete da prenesete preko granice.
Provizije za plaćanje i podizanje
Troškovi zavise od banke i vrste kartice, ali okvirno važi sledeće:
| Radnja | Okvirna provizija |
|---|---|
| Plaćanje na terminalu (POS) | Najmanje, oko 1 odsto |
| Podizanje na bankomatu | Oko 1 do 3 odsto ili 3 do 5 evra po transakciji |
| Podizanje kreditnom karticom | Skuplje, često 3 do 5 odsto |
| Podizanje na šalteru banke | Oko 3 do 5 odsto ili fiksni iznos |
Zato je povoljnije plaćati karticom na terminalu nego podizati keš, a keš kada vam treba podignite u većem iznosu odjednom, da ne plaćate proviziju više puta. Neke banke naplaćuju kombinovanu proviziju, na primer mali procenat uz fiksni iznos po transakciji.
Zamka dinamičke konverzije valute
Kada plaćate karticom ili podižete novac u inostranstvu, terminal ili bankomat često ponudi da iznos naplati u dinarima, uz poruku da tako odmah znate koliko trošite. To se zove dinamička konverzija valute i po pravilu koristi lošiji kurs sa dodatnom maržom, pa ispadne skuplje nego da ste platili u lokalnoj valuti. Zato uvek birajte plaćanje u lokalnoj valuti zemlje u kojoj se nalazite, a konverziju prepustite svojoj banci i kartičnoj mreži, čiji je kurs po pravilu povoljniji.
Multivalutne kartice i digitalni novčanik
Za česta putovanja korisne su multivalutne kartice i platforme za plaćanje koje nude povoljniji kurs i niže naknade od klasičnih kartica, a novac se drži u više valuta. Sve više se koristi i beskontaktno plaćanje, kao i plaćanje telefonom ili satom preko digitalnog novčanika, koje radi na istim mrežama kao i kartica. Kod beskontaktnog plaćanja bez unosa PIN broja postoji limit po transakciji, koji se razlikuje od zemlje do zemlje, a za veće iznose se traži PIN.
Menjačnica i kurs
Ako menjate gotovinu, kurs se razlikuje od mesta do mesta. Menjačnice na aerodromima i turističkim mestima često imaju najlošiji kurs i visoku proviziju, pa je bolje poneti nešto lokalne valute unapred ili podići manji iznos na bankomatu banke po dolasku. Za veći deo troškova ipak je najjednostavnije i najčešće najpovoljnije plaćati karticom u lokalnoj valuti.
Šta proveriti kod banke pre puta
- Da li vaša kartica radi u inostranstvu i na kojim mrežama, i da li je aktivirana za inostranstvo.
- Provizije za plaćanje i za podizanje novca na bankomatu.
- Dnevne i mesečne limite za plaćanje i podizanje.
- Da li banci treba najaviti putovanje, da transakcije ne bi bile blokirane iz bezbednosnih razloga.
- Broj za blokadu kartice u slučaju gubitka ili krađe.
Sigurnost na putu
- Uključite obaveštenja o transakcijama porukom ili u aplikaciji banke, da odmah vidite svaku naplatu.
- Nikada ne dozvolite da vam kartica nestane iz vidokruga pri plaćanju.
- Nosite dve kartice na različitim mestima, za slučaj gubitka ili krađe jedne.
- Podižite novac na bankomatima banaka, a izbegavajte nezavisne bankomate sa visokim naknadama.
- Čuvajte isečke i proverite da su iznosi tačno proknjiženi po povratku.
- Proverite da li vam za obaveštenja i aplikaciju banke treba roming ili radi preko internet mreže.
Napojnice i sitni troškovi
U mnogim zemljama je uobičajeno ostaviti napojnicu u restoranu, kafiću ili taksiju, a za to najčešće treba sitan keš u lokalnoj valuti, jer se napojnica ne može uvek dodati na karticu. Isto važi i za parkinge, javne toalete i pijace. Zato uvek imajte pri ruci malo lokalne gotovine, čak i kada većinu plaćate karticom.
Ako putujete radi kupovine, pogledajte i kako funkcioniše povraćaj poreza za turiste, a pre puta proverite i putno zdravstveno osiguranje i granične prelaze. Više praktičnih saveta naći ćete na Feruviju.
Direktorijum
Pronađi verifikovanu firmu
Feruvi direktorijum trenutno ima 1521 verifikovanih firmi sa proverenim kontaktima, adresama i radnim vremenom. Filtriraj po delatnosti i gradu.
Pretraži firmeČesto postavljana pitanja
Da li DinaCard radi u inostranstvu?
Kojom karticom da plaćam u inostranstvu?
Kolika je provizija za podizanje novca u inostranstvu?
Da li je jeftinije plaćati karticom ili keš?
Šta je dinamička konverzija valute?
Da li da platim u dinarima ili u lokalnoj valuti?
Mogu li DinaCard karticom da kupujem onlajn iz inostranstva?
Treba li da najavim putovanje banci?
Da li je bolja debitna ili kreditna kartica na putu?
Šta su multivalutne kartice?
Mogu li da plaćam telefonom u inostranstvu?
Gde da menjam novac za bolji kurs?
Gde da podižem novac u inostranstvu?
Šta ako izgubim karticu na putu?
Treba li mi keš za napojnice?
Koliko keša smem da nosim preko granice?
Da li mi treba roming za plaćanje karticom?
Da li beskontaktno plaćanje ima limit?
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.