Nasleđivanje i ostavinski postupak u Srbiji 2026: redovi, porez, koraci
Posle smrti ostavioca imovina prelazi na naslednike kroz ostavinski postupak koji vodi javni beležnik kao poverenik suda. Prvi nasledni red i bračni drug oslobođeni su poreza na nasleđe, dok dalji redovi plaćaju 1,5% ili 2,5%.
Ukratko: posle smrti ostavioca njegova imovina, prava i obaveze prelaze na naslednike. Ko nasleđuje i u kom delu određuje Zakon o nasleđivanju kroz nasledne redove, osim ako postoji punovažan testament. Postupak se sprovodi kroz ostavinsku raspravu koju, po pravilu, vodi javni beležnik kao poverenik suda. Prvi nasledni red i bračni drug ne plaćaju porez na nasleđe, dok dalji naslednici plaćaju 1,5% ili 2,5% na nasleđenu vrednost.
1. Nasledni redovi po zakonu
Zakonsko nasleđivanje ide po naslednim redovima. Naslednici bližeg reda isključuju one iz daljeg reda, tako da se na drugi red prelazi tek kad nema nikog iz prvog.
| Nasledni red | Ko nasleđuje | Napomena |
|---|---|---|
| Prvi | Deca ostavioca i bračni drug | Nasleđuju na jednake delove, unuci po pravu predstavljanja ako roditelj ne može da nasledi |
| Drugi | Bračni drug i roditelji ostavioca | Bračni drug 1/2, roditelji drugu polovinu |
| Treći | Babe i dede ostavioca i njihovi potomci | Aktivira se ako nema naslednika prvog i drugog reda |
| Četvrti | Pradede i prababe | Najdalji zakonski red |
Vanbračni partner po važećem zakonu nije zakonski naslednik, za razliku od bračnog druga. Zato je za vanbračne zajednice testament često jedini način da partner nasledi imovinu.
2. Nasleđivanje na osnovu testamenta
Ostavilac može za života da sačini testament i tako sam odredi ko će ga naslediti. Najčešći oblici su svojeručni testament, koji ostavilac sam piše i potpisuje, testament pred svedocima i javnobeležnički testament koji sastavlja beležnik. Testamentom se može odstupiti od zakonskih naslednih redova, ali samo do granice nužnog dela.
3. Nužni deo i nužni naslednici
Testamentom se ne može potpuno isključiti najbliža porodica. Nužni naslednici (deca, bračni drug, a pod uslovima i roditelji) imaju pravo na nužni deo, zakonom zagarantovani minimum zaostavštine. Ako ih je testator prešao, mogu da traže svoj nužni deo u posebnom postupku. Potomci i bračni drug imaju pravo na polovinu onoga što bi nasledili po zakonu, a ostali nužni naslednici na trećinu.
4. Ostavinski postupak korak po korak
Korak 1: Smrtovnica i pokretanje
Matičar po upisu činjenice smrti dostavlja izvod nadležnom sudu, koji predmet poverava javnom beležniku. Postupak se ne mora posebno pokretati, ali naslednici mogu sami da podnesu predlog ako se odugovlači.
Korak 2: Popis zaostavštine
Utvrđuje se šta čini zaostavštinu: nepokretnosti, novac na računima, vozila, udeli u privrednim društvima, pokretne stvari, ali i dugovi. Naslednici dostavljaju izvode iz katastra, ugovore, izvode banaka.
Korak 3: Ročište kod beležnika
Beležnik zakazuje ročište na koje poziva sve potencijalne naslednike. Na ročištu se utvrđuje krug naslednika i daju se nasledne izjave.
Korak 4: Rešenje o nasleđivanju
Po sprovedenom postupku donosi se rešenje o nasleđivanju kojim se utvrđuje ko su naslednici i u kom delu. Pravnosnažno rešenje je osnov za upis prava svojine u katastar i za raspolaganje imovinom.
5. Nasledna izjava: prihvatanje ili odricanje
Na ostavinskom ročištu naslednik može da se prihvati nasleđa ili da ga se odrekne. Odricanje se ne može opozvati. Bitno je da se odricanje odnosi i na aktivu i na pasivu: naslednik koji prihvati nasleđe odgovara za dugove ostavioca, ali samo do visine vrednosti nasleđene imovine. Ko ne da izjavu smatra se da je prihvatio nasleđe. Naslednik se može odreći i u korist određenog sunaslednika.
6. Porez na nasleđe
Porez na nasleđe uređuje Zakon o porezima na imovinu, a obveznik je naslednik. Visina zavisi od naslednog reda.
| Obveznik | Stopa poreza na nasleđe |
|---|---|
| Prvi nasledni red i bračni drug | Oslobođeni, ne plaćaju porez |
| Drugi nasledni red | 1,5% |
| Treći i dalji nasledni red | 2,5% |
Osnovica je tržišna vrednost nasleđene imovine umanjena za dugove i troškove koji terete tu imovinu. Poresku prijavu naslednik podnosi nadležnoj filijali Poreske uprave, a osnov je pravnosnažno ostavinsko rešenje. Za precizan obračun i prijavu može pomoći poreski savetnik, slično kao kod godišnje poreske prijave. Pravila su ista kao kod poreza na poklon.
7. Nasleđena nekretnina i udeo u firmi
Nasleđena nepokretnost upisuje se u katastar na osnovu ostavinskog rešenja, posle čega naslednik može da je proda, izda ili zadrži. Ako više naslednika nasledi istu nepokretnost, ona postaje suvlasništvo, pa je za promet potrebna saglasnost svih. Za procenu, prodaju ili izdavanje korisne su agencije za nekretnine. Nasleđuje se i udeo u privrednom društvu: naslednici udela u DOO postaju članovi društva, a promena se registruje u Agenciji za privredne registre, slično kao kod prenosa udela u DOO.
8. Primer podele nasledstva
Pretpostavimo da ostavilac iza sebe ima supružnika i dvoje dece, a zaostavštinu čini stan. Pošto svi pripadaju prvom naslednom redu i nasleđuju na jednake delove, stan se deli na tri jednaka dela, po jednu trećinu za supružnika i svako dete. Time stan postaje suvlasništvo troje naslednika, pa je za kasniju prodaju potrebna saglasnost svih. Ako bi se jedno dete odreklo u korist drugog, njegova trećina prelazi na to drugo dete, koje tada ima dve trećine.
9. Troškovi ostavinskog postupka
Ostavinski postupak nije besplatan. Plaćaju se nagrada i naknada troškova javnog beležnika, koje zavise od vrednosti zaostavštine, kao i sudske takse. Što je zaostavština vrednija, to je nagrada beležnika veća, po propisanoj tarifi. Pored toga mogu nastati troškovi pribavljanja dokumentacije, izvoda iz katastra i procene vrednosti imovine. Ove troškove po pravilu snose naslednici srazmerno svojim delovima.
10. Šta ako se naslednici ne slože
Ako među naslednicima postoji spor o tome ko je naslednik, koliki je čiji deo ili da li je testament punovažan, beležnik prekida ostavinski postupak i upućuje naslednike na parnicu. Sud u parničnom postupku rešava sporno pitanje, a po pravnosnažnosti se ostavinski postupak nastavlja u skladu sa sudskom odlukom. Zato je, kada se očekuje neslaganje, korisno unapred pripremiti dokaze i potražiti stručnu pomoć.
11. Najčešće greške
- Verovanje da vanbračni partner automatski nasleđuje, što nije slučaj bez testamenta
- Prihvatanje nasleđa bez uvida u dugove ostavioca
- Neprijavljivanje poreza na nasleđe u roku, što vodi prekršajnoj odgovornosti za dalje nasledne redove
- Odlaganje upisa nasleđene nepokretnosti u katastar, čime se otežava kasnija prodaja
- Usmeni dogovori naslednika koji se ne unesu u rešenje, pa kasnije nemaju pravno dejstvo
Često postavljana pitanja
Ko nasleđuje ako ne postoji testament?
Nasleđuje se po zakonskim naslednim redovima. Prvi red čine deca ostavioca i bračni drug, koji nasleđuju na jednake delove. Tek ako nema naslednika prvog reda, prelazi se na drugi red (bračni drug i roditelji), pa na treći i četvrti.
Da li vanbračni partner nasleđuje?
Po važećem Zakonu o nasleđivanju vanbračni partner nije zakonski naslednik, za razliku od bračnog druga. Da bi vanbračni partner nasledio imovinu, potreban je punovažan testament.
Koje vrste testamenta postoje?
Najčešći oblici su svojeručni testament koji ostavilac sam piše i potpisuje, testament pred svedocima i javnobeležnički testament koji sastavlja beležnik. Testamentom se može odstupiti od zakonskih redova, ali samo do granice nužnog dela.
Ko vodi ostavinski postupak?
Ostavinski postupak po pravilu vodi javni beležnik kao poverenik nadležnog suda. Beležnik zakazuje ročište, utvrđuje krug naslednika i donosi rešenje o nasleđivanju.
Koliki je porez na nasleđe?
Prvi nasledni red i bračni drug su oslobođeni. Drugi nasledni red plaća 1,5%, a treći i dalji redovi 2,5% na tržišnu vrednost nasleđene imovine umanjenu za dugove.
Mogu li da se odreknem nasleđa?
Da, na ostavinskom ročištu naslednik može da se odrekne nasleđa. Odricanje se ne može opozvati i odnosi se i na imovinu i na dugove. Ko prihvati nasleđe odgovara za dugove ostavioca, ali samo do visine vrednosti nasleđene imovine.
Šta je nužni deo?
Nužni deo je zakonom zagarantovani minimum zaostavštine koji pripada najbližoj porodici. Testamentom se nužni naslednici ne mogu potpuno isključiti. Potomci i bračni drug imaju pravo na polovinu onoga što bi nasledili po zakonu.
Šta se dešava sa nasleđenom nekretninom?
Nasleđena nepokretnost se na osnovu pravnosnažnog rešenja upisuje u katastar na naslednika. Ako više naslednika nasledi istu nepokretnost, ona postaje suvlasništvo, pa je za prodaju potrebna saglasnost svih.
Nasleđuje li se firma?
Da, nasleđuje se udeo u privrednom društvu. Naslednici udela u DOO postaju članovi društva, a promena se registruje u Agenciji za privredne registre.
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.