Mobing na radnom mestu u Srbiji 2026: kako se zaštititi
Mobing je ponavljano ponašanje koje povređuje dostojanstvo i zdravlje zaposlenog. Vodič kroz konkretne primere, postupak zaštite kod poslodavca i na sudu, obaveze poslodavca, rok od 6 meseci i naknadu štete.
Sadržaj
Ukratko: mobing (zlostavljanje na radu) je ponavljano ponašanje koje povređuje dostojanstvo, ugled, integritet ili zdravlje zaposlenog i stvara neprijateljsko okruženje. Uređuje ga Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu. Zaštita se prvo traži kod poslodavca kroz posredovanje, a zatim tužbom sudu, ali rok je samo šest meseci od dana zlostavljanja i prekluzivan je. Poslodavac je dužan da vas zaštiti i odgovara za štetu.
1. Šta je mobing
Definicija
Po zakonu, zlostavljanje je svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom koje se ponavlja, a koje za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, integriteta, zdravlja ili položaja zaposlenog, i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće okruženje. Ključna reč je ponavljanje, jednokratan ispad po pravilu nije mobing.
Konkretni primeri
- Stalno i neosnovano kritikovanje i ponižavanje pred kolegama
- Oduzimanje radnih zadataka ili davanje besmislenih, ispod kvalifikacija
- Postavljanje nemogućih rokova da bi se zaposleni prikazao kao nesposoban
- Namerna izolacija, ignorisanje, isključivanje iz komunikacije
- Pretnje otkazom ili smanjenjem zarade radi pritiska
- Širenje neistina sa ciljem narušavanja ugleda
Šta nije mobing
- Radna disciplina i organizacija posla u funkciji boljeg rada
- Opravdane mere bezbednosti i zdravlja na radu
- Jednokratno ponašanje koje se ne ponavlja
- Povremene razlike u mišljenjima i uobičajeni problemi u poslu
Vertikalni i horizontalni mobing
| Vrsta | Ko zlostavlja |
|---|---|
| Vertikalni | Nadređeni ili poslodavac prema zaposlenom |
| Horizontalni | Kolega ili grupa kolega na istom nivou |
2. Postupak zaštite
Korak po korak
| Korak | Šta se dešava |
|---|---|
| 1. Zahtev poslodavcu | Zaposleni podnosi zahtev za pokretanje postupka posredovanja. |
| 2. Posredovanje | Hitno je i okončava se za 8 radnih dana, izuzetno do 30. Posrednik predlaže rešenje, ne nameće ga. |
| 3. Tužba sudu | Ako posredovanje ne uspe, pokreće se postupak pred sudom. |
Ako se za zlostavljanje tereti sam poslodavac, zaposleni može odmah tužbom sudu, bez internog posredovanja.
Obaveze poslodavca
Poslodavac je dužan da zaposlenog zaštiti i odgovara za štetu. Kada se postupak pokrene, može lice koje se tereti da premesti u drugu radnu sredinu ili da ga udalji sa rada uz naknadu zarade, dok traje postupak.
Rok od šest meseci
Zaštita se može tražiti u roku od šest meseci od dana kada je zlostavljanje učinjeno. Rok je prekluzivan, pa njegovim istekom zaposleni gubi pravo na zaštitu. Zato ne čekajte, dokumentujte i reagujte na vreme.
3. Dokazivanje i tužba
Kako dokazati mobing
Sud odlučuje na osnovu dokumentovanog ponašanja i iskaza svedoka. Vodite dnevnik incidenata sa datumima, imenima i opisom, i sačuvajte poruke i mejlove. Zakon olakšava položaj zaposlenog: ako učini verovatnim da je do zlostavljanja došlo, teret dokazivanja da ga nije bilo prelazi na poslodavca.
Šta tužbom možete tražiti
- Da sud utvrdi da je izvršeno zlostavljanje
- Zabranu daljeg zlostavljanja
- Uklanjanje posledica zlostavljanja
- Naknadu materijalne i nematerijalne štete
Naknada štete
Naknadu isplaćuje poslodavac, koji kasnije može tražiti da mu iznos nadoknadi lice koje je vršilo zlostavljanje. Nematerijalna šteta se naknađuje kao satisfakcija za pretrpljeni strah i duševne bolove.
4. Tačni rokovi, prevencija i razgraničenje
Tačni rokovi
Rokove je lako pomešati, pa evo ih razdvojeno. Zahtev za zaštitu kod poslodavca podnosi se najkasnije u roku od šest meseci od dana poslednjeg čina zlostavljanja, i taj rok je prekluzivan. Po prijemu zahteva poslodavac je dužan da u roku od tri dana predloži posredovanje, a strane u roku od tri dana biraju posrednika. Posredovanje je hitno i okončava se za osam radnih dana, izuzetno do trideset. Ako interni postupak ne uspe ili niste zadovoljni ishodom, tužba sudu se podnosi u roku od petnaest dana od dostavljanja obaveštenja o okončanju. Kada vas zlostavlja sam poslodavac, idete direktno na sud, u roku od šest meseci od poslednjeg čina.
Obaveze poslodavca na prevenciju
Poslodavac nije dužan samo da reaguje, nego i da spreči zlostavljanje. Mora da zaposlene pisanim putem obavesti o zabrani zlostavljanja i njihovim pravima, da odredi lice za podršku i posredovanje i da postupa po pravilima ponašanja propisanim posebnim pravilnikom. Kod poslodavaca sa više zaposlenih ova pravila se najčešće uređuju internim aktom. Propust u prevenciji povećava odgovornost poslodavca u sporu.
Mobing, diskriminacija i običan konflikt
Mobing nije svaki sukob na poslu. Jednokratan ispad, oštra ali opravdana primedba na rad ili uobičajena razlika u mišljenjima nisu zlostavljanje. Mobing se razlikuje i od diskriminacije, koja je nepovoljno postupanje zbog ličnog svojstva, kao što su pol, godine ili nacionalnost, i štiti se po posebnim propisima. Ako postoji i jedno i drugo, mogu se voditi paralelno.
Inspekcija rada i kazne
Nadzor nad sprovođenjem zakona vrši inspekcija rada, kojoj zaposleni može da se obrati i nezavisno od suda. Za nepoštovanje obaveza u vezi sa zaštitom od zlostavljanja propisane su prekršajne kazne za poslodavca, pa prijava inspekciji ume da bude brz pritisak da poslodavac postupi po zakonu.
5. Zaštita i pomoć
Zaštita od otkaza i inspekcija rada
Pokretanje postupka ne sme biti razlog da vas poslodavac dovede u nepovoljan položaj ili da vam da otkaz. Nadzor nad primenom zakona vrši inspekcija rada. O ostalim pravima ima više u vodiču za zaposlene.
Checklist ako trpite mobing
- Vodite dnevnik incidenata sa datumima i svedocima
- Sačuvajte poruke, mejlove i naloge
- Podnesite zahtev za posredovanje u roku od 6 meseci
- Razmotrite direktnu tužbu ako se tereti poslodavac
Kada angažovati advokata
Mobing je teško dokazati i emotivno iscrpljujuće. Za vođenje postupka, naročito tužbe i naknade štete, isplati se advokat za radno pravo. Proverene kancelarije možete naći u Feruvi imeniku.
Često postavljana pitanja
Šta je mobing?
Ponavljano aktivno ili pasivno ponašanje koje povređuje dostojanstvo, ugled, integritet ili zdravlje zaposlenog i stvara neprijateljsko ili ponižavajuće okruženje.
Koji su primeri mobinga?
Stalno ponižavanje pred kolegama, oduzimanje zadataka, nemogući rokovi, izolacija, pretnje otkazom radi pritiska i širenje neistina o zaposlenom.
Da li je jednokratan sukob mobing?
Po pravilu nije. Da bi se radilo o mobingu, ponašanje mora da se ponavlja.
Šta nije mobing?
Radna disciplina i organizacija posla, opravdane mere bezbednosti i zdravlja na radu, jednokratno ponašanje i povremene razlike u mišljenjima.
Koje su vrste mobinga?
Vertikalni, koji dolazi od nadređenog ili poslodavca, i horizontalni, koji dolazi od kolega na istom nivou.
Kako teče zaštita od mobinga?
Prvo zahtev za posredovanje kod poslodavca, koje se okončava za 8 radnih dana. Ako ne uspe, sledi tužba sudu.
Mogu li odmah na sud?
Možete, ako se za zlostavljanje tereti sam poslodavac kao odgovorno ili fizičko lice.
Šta je poslodavac dužan da uradi?
Da vas zaštiti od zlostavljanja i odgovara za štetu. Kad se postupak pokrene, može da premesti ili udalji lice koje se tereti, uz naknadu zarade.
Koliki je rok za zaštitu?
Šest meseci od dana kada je zlostavljanje učinjeno. Rok je prekluzivan, pa istekom gubite pravo na zaštitu.
Kako da dokažem mobing?
Dnevnikom incidenata, porukama, mejlovima i svedocima. Ako učinite verovatnim da je došlo do zlostavljanja, teret dokazivanja da ga nije bilo prelazi na poslodavca.
Šta mogu da tražim tužbom?
Da sud utvrdi zlostavljanje, zabrani dalje radnje, naloži uklanjanje posledica i dosudi naknadu materijalne i nematerijalne štete.
Ko isplaćuje naknadu štete?
Poslodavac, koji kasnije može tražiti da mu iznos nadoknadi lice koje je vršilo zlostavljanje.
Mogu li dobiti otkaz zbog prijave mobinga?
Pokretanje postupka ne sme biti razlog da vas poslodavac dovede u nepovoljan položaj ili da vam da otkaz.
Ko nadzire primenu zakona o mobingu?
Inspekcija rada, koja može da utvrdi povrede i naloži otklanjanje nepravilnosti kod poslodavca.
Koliki je rok za tužbu sudu zbog mobinga?
U kom roku poslodavac mora da predloži posredovanje?
Koja je razlika između mobinga i diskriminacije?
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.