Preskoči na sadržaj
Feruvi FERUVI

Apostille i overa dokumenata u Srbiji 2026: ko izdaje i kako

Apostille je potvrda kojom se javna isprava iz Srbije priznaje u drugim državama potpisnicama Haške konvencije bez dalje legalizacije. U Srbiji apostille izdaje osnovni sud, a overu potpisa i prepisa vrši javni beležnik.

MR Marko Ristić Preduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja. · · · 5 min čitanja
Sadržaj

Ukratko: kada dokument izdat u Srbiji treba da se koristi u inostranstvu, najčešće mu je potrebna potvrda o verodostojnosti. Za države potpisnice Haške konvencije ta potvrda je apostille, jedan štambilj koji zamenjuje složeniju legalizaciju. U Srbiji apostille izdaje osnovni sud nadležan prema organu koji je ispravu izdao. Overu potpisa, prepisa i rukopisa, kao zaseban postupak, vrši javni beležnik.

1. Šta je apostille

Apostille je potvrda propisana Haškom konvencijom o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. godine. Njome se potvrđuju verodostojnost potpisa, svojstvo potpisnika i istinitost pečata na javnoj ispravi. Dokument overen apostille pečatom oslobođen je svake dalje overe i može da se koristi u svim državama potpisnicama konvencije, bez odlaska u ambasade.

2. Ko izdaje apostille u Srbiji

U Srbiji je za izdavanje apostille nadležan osnovni sud, i to za javne isprave koje su sastavili, izdali ili overili organi sa sedištem na području tog suda. Potvrdu potpisuje predsednik osnovnog suda ili sudija koga on ovlasti, uz pečat suda.

Vrsta ispraveGde se overava apostille
Izvodi iz matičnih knjiga, uverenjaOsnovni sud prema sedištu organa koji je izdao ispravu
Sudske isprave i odlukeOsnovni sud
Isprave overene kod beležnikaOsnovni sud prema sedištu beležnika
Diplome i isprave o obrazovanjuPrvo overa nadležnog ministarstva, potom apostille u osnovnom sudu

3. Primeri po vrstama dokumenata

Za izvod iz matične knjige rođenih, venčanih ili umrlih, kao i za uverenje o državljanstvu, apostille se traži direktno u osnovnom sudu. Za diplomu ili svedočanstvo prvo je potrebna overa nadležnog ministarstva, pa tek onda apostille. Za medicinsku dokumentaciju često se traži prethodna overa zdravstvene ustanove ili nadležnog organa. Za punomoćje, izjavu ili ugovor koji potpisuje privatno lice, prvo se overava potpis kod beležnika, pa se potom stavlja apostille.

4. Overa potpisa i prepisa kod beležnika

Apostille treba razlikovati od overe kod javnog beležnika. Beležnik overava potpis na ispravi, istovetnost prepisa sa originalom i prepis rukopisa. Ta overa je potrebna za upotrebu dokumenta u zemlji, ali i kao priprema za apostille kod isprava koje izdaju privatna lica. Primer: ako šaljete punomoćje rođaku u inostranstvu, prvo potpis overavate kod beležnika, a zatim, ako se dokument koristi u zemlji potpisnici, na beležnički overen dokument stavlja se apostille u osnovnom sudu.

5. Kada vam treba apostille, a kada ne

Apostille je potreban kada javnu ispravu iz Srbije koristite u državi koja je potpisnica Haške konvencije. Sa pojedinim državama Srbija ima bilateralne sporazume koji ukidaju i potrebu za apostille, pa se dokument koristi bez ikakve dodatne overe. Sa državama koje nisu potpisnice sprovodi se puna legalizacija preko ministarstava i diplomatskih predstavništava.

  • Država potpisnica Haške konvencije: dovoljan je apostille
  • Država sa kojom postoji bilateralni sporazum o oslobođenju: nije potrebna ni overa
  • Država koja nije potpisnica: puna legalizacija (više koraka)

6. Prevod dokumenta i sudski tumač

Za upotrebu u inostranstvu dokument se najčešće prevodi na jezik te države. Prevod radi sudski tumač (ovlašćeni prevodilac), čiji prevod ima pečat i pravnu snagu. Redosled je važan: u praksi se prvo pribavi apostille, pa se zatim prevodi i sam apostille pečat, jer neke države traže da prevod obuhvati i potvrdu. Kod prevoda dokumentacije za otvaranje firme u inostranstvu primenjuje se sličan postupak kao kod registracije firme u Srbiji.

7. Postupak korak po korak

Korak 1: Pribavite original ili overen prepis

Apostille se stavlja na original javne isprave ili na njen overen prepis, ne na običnu fotokopiju.

Korak 2: Proverite da li je potrebna prethodna overa

Za diplome, medicinsku i neke druge isprave prvo ide overa nadležnog ministarstva.

Korak 3: Predajte zahtev osnovnom sudu

Zahtev za apostille predaje se osnovnom sudu nadležnom prema sedištu organa koji je izdao ispravu. Po pravilu se rešava brzo, često istog dana.

Korak 4: Prevod kod sudskog tumača

Ako država traži prevod, dokument sa apostille pečatom prevodi ovlašćeni sudski tumač.

8. Legalizacija za države koje nisu potpisnice

Ako se dokument koristi u državi koja nije potpisnica Haške konvencije, apostille nije dovoljan, već se sprovodi puna legalizacija. Ona se odvija u više koraka: prvo overa nadležnog organa ili ministarstva u Srbiji, zatim overa Ministarstva spoljnih poslova, pa overa diplomatskog ili konzularnog predstavništva države u kojoj će se dokument koristiti. Postupak traje duže i košta više od apostille, pa je dobro na vreme proveriti da li je odredišna država potpisnica konvencije.

9. Česte greške kod overe

  • Stavljanje apostille na fotokopiju umesto na original ili overen prepis
  • Preskakanje prethodne overe ministarstva kod diploma i medicinske dokumentacije
  • Prevođenje dokumenta pre apostille, pa se kasnije traži i prevod samog pečata
  • Pretpostavka da je apostille potreban i za upotrebu u Srbiji, gde nije
  • Neprovera da li sa odredišnom državom postoji bilateralni sporazum koji ukida i apostille

10. Troškovi

Za izdavanje apostille plaća se sudska taksa po važećoj Taksenoj tarifi, koja je relativno niska po dokumentu. Dodatni troškovi nastaju kod prethodne overe ministarstva i kod prevoda sudskog tumača, koji se naplaćuje po prevodilačkoj strani. Ukupan trošak zavisi od broja dokumenata i jezika, pa je kod većeg broja isprava dobro sve obraditi odjednom.

Često postavljana pitanja

Šta je apostille pečat?

Apostille je potvrda propisana Haškom konvencijom iz 1961. godine kojom se javna isprava iz jedne države priznaje u drugoj državi potpisnici bez dalje legalizacije. Potvrđuje verodostojnost potpisa, svojstvo potpisnika i istinitost pečata.

Ko izdaje apostille u Srbiji?

Apostille izdaje osnovni sud nadležan prema sedištu organa koji je ispravu izdao. Potvrdu potpisuje predsednik osnovnog suda ili ovlašćeni sudija, uz pečat suda.

Koja je razlika između apostille i overe kod beležnika?

Javni beležnik overava potpis, prepis i rukopis za upotrebu u zemlji. Apostille je posebna potvrda koju stavlja osnovni sud i koja omogućava da se isprava koristi u inostranstvu, u državama potpisnicama Haške konvencije.

Kako se overava diploma za inostranstvo?

Za diplomu je prvo potrebna overa nadležnog ministarstva, pa tek onda apostille u osnovnom sudu. Ako država traži prevod, diplomu sa apostille pečatom prevodi sudski tumač.

Kada mi nije potreban apostille?

Apostille nije potreban za upotrebu u Srbiji, niti za države sa kojima Srbija ima bilateralni sporazum o oslobođenju od legalizacije. Za države koje nisu potpisnice sprovodi se puna legalizacija.

Da li apostille ide na fotokopiju?

Ne. Apostille se stavlja na original javne isprave ili na overen prepis, a ne na običnu fotokopiju. Kod nekih isprava potrebna je prethodna overa nadležnog ministarstva.

Da li dokument treba prevesti?

Za upotrebu u inostranstvu dokument se najčešće prevodi na jezik te države, kod sudskog tumača čiji prevod ima pečat i pravnu snagu. Često se prevodi i sam apostille pečat.

Koliko košta apostille?

Za apostille se plaća sudska taksa po važećoj Taksenoj tarifi, koja je relativno niska po dokumentu. Dodatni troškovi nastaju kod prethodne overe ministarstva i kod prevoda sudskog tumača.

O autoru

Marko Ristić

Preduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.

Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.

Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.

Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.

Preduzetništvo Razvoj internet platformi Elektronska prodavnica Razvoj uz korišćenje veštačke inteligencije Dizajn korisničkog iskustva Informaciona arhitektura Digitalni marketing Lokalni biznis i međunarodna saradnja
↑↓ navigacija otvori
ESC zatvori