Subvencije i bespovratna sredstva za preduzetnike u Srbiji
Pregled bespovratnih sredstava i subvencija za preduzetnike: Ministarstvo privrede, Fond za razvoj, RAS, NSZ i lokalne samouprave. Ko ih daje, za šta i kako se prijaviti.
Sadržaj
Ukratko: u Srbiji postoji više izvora bespovratnih sredstava i subvencija za preduzetnike, od Ministarstva privrede i Fonda za razvoj, preko Razvojne agencije Srbije i Nacionalne službe za zapošljavanje, do lokalnih samouprava. Najpoznatiji je program za početnike i mlade, gde se deo ulaganja dobija bespovratno, a deo kao povoljan kredit, pri čemu mladi i preduzetnici iz manje razvijenih opština dobijaju veći bespovratni deo. Sredstva se dodeljuju po godišnjim javnim pozivima, pa konkretni iznosi, namene i rokovi variraju iz godine u godinu. U ovom vodiču dajemo pregled ko šta daje, koliki su procenti, za šta se sredstva mogu dobiti i kako se prijaviti.
Ko daje bespovratna sredstva
| Davalac | Šta nudi |
|---|---|
| Ministarstvo privrede | Program podsticanja preduzetništva, kombinacija bespovratnih sredstava i povoljnog kredita |
| Fond za razvoj | Povoljni krediti za početnike i privredu, deo programa nosi i bespovratnu komponentu |
| Razvojna agencija Srbije (RAS) | Programi za nabavku opreme i jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća |
| Nacionalna služba za zapošljavanje | Subvencije za samozapošljavanje i zapošljavanje nezaposlenih |
| Lokalne samouprave | Lokalni podsticaji preduzetnicima i poljoprivrednicima |
| Garantne šeme i garancijski fond | Garancije za lakši pristup kreditima uz niže obezbeđenje |
Program za početnike i mlade
Najpoznatiji je program Ministarstva privrede za podsticanje preduzetništva kod početnika i mladih, koji se sprovodi sa Fondom za razvoj. Tu se kombinuju bespovratna sredstva i povoljan kredit, pa preduzetnik deo ulaganja dobija bespovratno, a deo kao kredit pod povoljnim uslovima. Udeo bespovratnih sredstava zavisi od starosti osnivača i razvijenosti opštine.
| Kategorija | Bespovratna sredstva | Povoljan kredit |
|---|---|---|
| Opšti preduzetnici | 30 odsto | 70 odsto |
| Preduzetnici iz manje razvijenih opština | 40 odsto | 60 odsto |
| Osnivači do 35 godina | 40 odsto | 60 odsto |
| Mladi iz manje razvijenih opština | 50 odsto | 50 odsto |
Procenti su po programu i mogu se menjati po javnom pozivu, ali pravilo ostaje isto: mladi i nerazvijeniji krajevi dobijaju veći bespovratni deo.
Za šta se mogu dobiti
- Nabavka proizvodne i druge opreme
- Nabavka vozila u funkciji delatnosti
- Tekuće održavanje ili adaptacija poslovnog i proizvodnog prostora
- Operativni troškovi, najčešće do 20 odsto ukupnog ulaganja
- Digitalizacija, sertifikacija i jačanje konkurentnosti
Sredstva su namenska, pa se moraju iskoristiti tačno za ono za šta su odobrena i pravdati dokumentacijom. Po pravilu se traži i sopstveno učešće u ulaganju.
Uslovi i kako se prijaviti
Uslovi se razlikuju po programu, ali se najčešće traže registrovan privredni subjekt, izmirene poreske obaveze, sopstveno učešće i uredna dokumentacija, a za programe za početnike i biznis plan. Prijava se podnosi po javnom pozivu, u zadatom roku i sa propisanim obrascima. Pošto su sredstva ograničena, a interesovanje veliko, pozivi se nekad zatvore i pre isteka roka, čim se potroši raspoloživi budžet ili broj zahteva pređe predviđeni nivo. Zato dokumentaciju treba pripremiti unapred i prijaviti se čim poziv izađe.
Garancije i lakši pristup kreditima
Kada početnik nema dovoljno sopstvenog obezbeđenja za kredit, garancija javne institucije ili banke može da otvori vrata kredita pod povoljnijim uslovima i nižom kamatom. Time se rizik deli, a preduzetnik dobija sredstva koja inače ne bi mogao da obezbedi. Garantne šeme se najčešće kombinuju sa kreditima Fonda za razvoj, o čemu ima više u vodiču o startap kreditima.
Poljoprivredni i EU programi
Za poljoprivredu i ruralni razvoj postoje posebni podsticaji, kroz Ministarstvo poljoprivrede i Upravu za agrarna plaćanja, kao i kroz programe ruralnog razvoja, za nabavku mehanizacije, podizanje zasada, stočarstvo i preradu. Deo podrške dolazi i iz programa Evropske unije i razvojnih partnera, najčešće kroz akreditovane institucije i pozive za mala i srednja preduzeća, koji nose veće iznose i podršku za izvoz, digitalizaciju i standarde. Privredna komora Srbije nudi i besplatne radionice, seminare i obuke za preduzetnike.
Subvencije za zapošljavanje
Pored bespovratnih sredstava za opremu i razvoj, postoje i posebne subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje preko Nacionalne službe, o čemu ima više u vodiču o subvencijama za zapošljavanje. Često se najbolji rezultat dobija kombinacijom bespovratnih sredstava, kredita, garancija i sopstvenog učešća.
Saveti za uspešnu prijavu
- Pratite javne pozive na vreme, jer rokovi i sredstva znaju da se brzo iscrpe
- Pripremite dokumentaciju i biznis plan unapred
- Tačno odredite namenu sredstava i uskladite je sa uslovima poziva
- Računajte na sopstveno učešće i kasnije pravdanje sredstava
- Za pripremu prijave uključite knjigovođu ili konsultanta
Gde naći aktuelne pozive
Aktuelne javne pozive i tačne iznose traži na zvaničnim izvorima: Ministarstvo privrede, Fond za razvoj, Razvojna agencija Srbije, Nacionalna služba za zapošljavanje i sajt svoje lokalne samouprave. Pošto se uslovi menjaju svake godine, uvek se vodi prema važećem javnom pozivu, a ne prema starim informacijama. Za pripremu dokumentacije pomaže knjigovodstvena agencija, a ako tek osnivaš firmu, pogledaj i vodič o osnivanju preduzetnika. Proverene firme i agencije možeš naći u Feruvi imeniku.
Često postavljana pitanja
Ko daje bespovratna sredstva preduzetnicima?
Koliki je procenat bespovratnih sredstava?
Imaju li mladi veće podsticaje?
Za šta se mogu dobiti sredstva?
Da li se traži sopstveno učešće?
Kako se prijavljuje za subvencije?
Mogu li da kombinujem subvenciju i kredit?
Kako garancija pomaže pri kreditu?
Postoji li podrška za poljoprivredu?
Treba li mi biznis plan?
Šta ako ne ispunim namenu sredstava?
Gde da nađem aktuelne pozive i iznose?
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.