Preskoči na sadržaj
Feruvi FERUVI

Subvencije i bespovratna sredstva za preduzetnike u Srbiji

Pregled bespovratnih sredstava i subvencija za preduzetnike: Ministarstvo privrede, Fond za razvoj, RAS, NSZ i lokalne samouprave. Ko ih daje, za šta i kako se prijaviti.

Sadržaj

Ukratko: u Srbiji postoji više izvora bespovratnih sredstava i subvencija za preduzetnike, od Ministarstva privrede i Fonda za razvoj, preko Razvojne agencije Srbije i Nacionalne službe za zapošljavanje, do lokalnih samouprava. Najpoznatiji je program za početnike i mlade, gde se deo ulaganja dobija bespovratno, a deo kao povoljan kredit, pri čemu mladi i preduzetnici iz manje razvijenih opština dobijaju veći bespovratni deo. Sredstva se dodeljuju po godišnjim javnim pozivima, pa konkretni iznosi, namene i rokovi variraju iz godine u godinu. U ovom vodiču dajemo pregled ko šta daje, koliki su procenti, za šta se sredstva mogu dobiti i kako se prijaviti.

Ko daje bespovratna sredstva

DavalacŠta nudi
Ministarstvo privredeProgram podsticanja preduzetništva, kombinacija bespovratnih sredstava i povoljnog kredita
Fond za razvojPovoljni krediti za početnike i privredu, deo programa nosi i bespovratnu komponentu
Razvojna agencija Srbije (RAS)Programi za nabavku opreme i jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća
Nacionalna služba za zapošljavanjeSubvencije za samozapošljavanje i zapošljavanje nezaposlenih
Lokalne samoupraveLokalni podsticaji preduzetnicima i poljoprivrednicima
Garantne šeme i garancijski fondGarancije za lakši pristup kreditima uz niže obezbeđenje

Program za početnike i mlade

Najpoznatiji je program Ministarstva privrede za podsticanje preduzetništva kod početnika i mladih, koji se sprovodi sa Fondom za razvoj. Tu se kombinuju bespovratna sredstva i povoljan kredit, pa preduzetnik deo ulaganja dobija bespovratno, a deo kao kredit pod povoljnim uslovima. Udeo bespovratnih sredstava zavisi od starosti osnivača i razvijenosti opštine.

KategorijaBespovratna sredstvaPovoljan kredit
Opšti preduzetnici30 odsto70 odsto
Preduzetnici iz manje razvijenih opština40 odsto60 odsto
Osnivači do 35 godina40 odsto60 odsto
Mladi iz manje razvijenih opština50 odsto50 odsto

Procenti su po programu i mogu se menjati po javnom pozivu, ali pravilo ostaje isto: mladi i nerazvijeniji krajevi dobijaju veći bespovratni deo.

Za šta se mogu dobiti

  • Nabavka proizvodne i druge opreme
  • Nabavka vozila u funkciji delatnosti
  • Tekuće održavanje ili adaptacija poslovnog i proizvodnog prostora
  • Operativni troškovi, najčešće do 20 odsto ukupnog ulaganja
  • Digitalizacija, sertifikacija i jačanje konkurentnosti

Sredstva su namenska, pa se moraju iskoristiti tačno za ono za šta su odobrena i pravdati dokumentacijom. Po pravilu se traži i sopstveno učešće u ulaganju.

Uslovi i kako se prijaviti

Uslovi se razlikuju po programu, ali se najčešće traže registrovan privredni subjekt, izmirene poreske obaveze, sopstveno učešće i uredna dokumentacija, a za programe za početnike i biznis plan. Prijava se podnosi po javnom pozivu, u zadatom roku i sa propisanim obrascima. Pošto su sredstva ograničena, a interesovanje veliko, pozivi se nekad zatvore i pre isteka roka, čim se potroši raspoloživi budžet ili broj zahteva pređe predviđeni nivo. Zato dokumentaciju treba pripremiti unapred i prijaviti se čim poziv izađe.

Garancije i lakši pristup kreditima

Kada početnik nema dovoljno sopstvenog obezbeđenja za kredit, garancija javne institucije ili banke može da otvori vrata kredita pod povoljnijim uslovima i nižom kamatom. Time se rizik deli, a preduzetnik dobija sredstva koja inače ne bi mogao da obezbedi. Garantne šeme se najčešće kombinuju sa kreditima Fonda za razvoj, o čemu ima više u vodiču o startap kreditima.

Poljoprivredni i EU programi

Za poljoprivredu i ruralni razvoj postoje posebni podsticaji, kroz Ministarstvo poljoprivrede i Upravu za agrarna plaćanja, kao i kroz programe ruralnog razvoja, za nabavku mehanizacije, podizanje zasada, stočarstvo i preradu. Deo podrške dolazi i iz programa Evropske unije i razvojnih partnera, najčešće kroz akreditovane institucije i pozive za mala i srednja preduzeća, koji nose veće iznose i podršku za izvoz, digitalizaciju i standarde. Privredna komora Srbije nudi i besplatne radionice, seminare i obuke za preduzetnike.

Subvencije za zapošljavanje

Pored bespovratnih sredstava za opremu i razvoj, postoje i posebne subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje preko Nacionalne službe, o čemu ima više u vodiču o subvencijama za zapošljavanje. Često se najbolji rezultat dobija kombinacijom bespovratnih sredstava, kredita, garancija i sopstvenog učešća.

Saveti za uspešnu prijavu

  • Pratite javne pozive na vreme, jer rokovi i sredstva znaju da se brzo iscrpe
  • Pripremite dokumentaciju i biznis plan unapred
  • Tačno odredite namenu sredstava i uskladite je sa uslovima poziva
  • Računajte na sopstveno učešće i kasnije pravdanje sredstava
  • Za pripremu prijave uključite knjigovođu ili konsultanta

Gde naći aktuelne pozive

Aktuelne javne pozive i tačne iznose traži na zvaničnim izvorima: Ministarstvo privrede, Fond za razvoj, Razvojna agencija Srbije, Nacionalna služba za zapošljavanje i sajt svoje lokalne samouprave. Pošto se uslovi menjaju svake godine, uvek se vodi prema važećem javnom pozivu, a ne prema starim informacijama. Za pripremu dokumentacije pomaže knjigovodstvena agencija, a ako tek osnivaš firmu, pogledaj i vodič o osnivanju preduzetnika. Proverene firme i agencije možeš naći u Feruvi imeniku.

Često postavljana pitanja

Ko daje bespovratna sredstva preduzetnicima?
Ministarstvo privrede, Fond za razvoj, Razvojna agencija Srbije, Nacionalna služba za zapošljavanje i lokalne samouprave, uz garantne šeme za lakši pristup kreditima.
Koliki je procenat bespovratnih sredstava?
Po programu za početnike opšti preduzetnici dobijaju oko 30 odsto bespovratno i 70 odsto kredita, a mladi i preduzetnici iz manje razvijenih opština 40 do 50 odsto bespovratno. Procenti se menjaju po javnom pozivu.
Imaju li mladi veće podsticaje?
Da. Osnivači do 35 godina i preduzetnici iz manje razvijenih opština dobijaju veći bespovratni deo, do 40 ili 50 odsto vrednosti ulaganja.
Za šta se mogu dobiti sredstva?
Najčešće za nabavku opreme i vozila, adaptaciju prostora, deo operativnih troškova do 20 odsto i jačanje konkurentnosti. Sredstva su namenska i pravdaju se dokumentacijom.
Da li se traži sopstveno učešće?
Najčešće da. Veći broj programa zahteva sopstveno učešće u ulaganju, pored bespovratnih sredstava i kredita.
Kako se prijavljuje za subvencije?
Po javnom pozivu, u zadatom roku, sa propisanim obrascima, a za programe za početnike i sa biznis planom. Pošto su sredstva ograničena, pozivi se nekad zatvore i pre roka.
Mogu li da kombinujem subvenciju i kredit?
Da. Kod programa za početnike upravo se kombinuju bespovratna sredstva i povoljan kredit Fonda za razvoj, uz sopstveno učešće.
Kako garancija pomaže pri kreditu?
Garancija javne institucije ili banke deli rizik i omogućava kredit pod povoljnijim uslovima i nižom kamatom kada početnik nema dovoljno sopstvenog obezbeđenja.
Postoji li podrška za poljoprivredu?
Da. Za poljoprivredu i ruralni razvoj postoje posebni podsticaji kroz Ministarstvo poljoprivrede i Upravu za agrarna plaćanja, odvojeni od programa za preduzetnike u privredi.
Treba li mi biznis plan?
Za programe namenjene početnicima po pravilu da. Biznis plan je deo dokumentacije i pokazuje održivost ulaganja.
Šta ako ne ispunim namenu sredstava?
Bespovratna sredstva su namenska, pa nepravilno trošenje ili neispunjenje uslova povlači obavezu vraćanja sredstava.
Gde da nađem aktuelne pozive i iznose?
Na zvaničnim sajtovima Ministarstva privrede, Fonda za razvoj, Razvojne agencije Srbije i Nacionalne službe, kao i kod svoje lokalne samouprave. Iznosi se menjaju po godišnjem javnom pozivu.

O autoru

Marko Ristić

Preduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.

Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.

Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.

Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.

Preduzetništvo Razvoj internet platformi Elektronska prodavnica Razvoj uz korišćenje veštačke inteligencije Dizajn korisničkog iskustva Informaciona arhitektura Digitalni marketing Lokalni biznis i međunarodna saradnja
↑↓ navigacija otvori
ESC zatvori