Probni rad u Srbiji 2026: trajanje, prava, M obrazac, otkaz
Probni rad u Srbiji 2026. može trajati najviše 6 meseci i mora biti pisano ugovoren. Zaposleni ima sva ista prava kao i drugi zaposleni. Prijava se vrši preko CROSO portala minimum 3 radna dana pre stupanja na rad, kroz obrazac M.
Sadržaj
Ukratko: probni rad u Srbiji 2026. može trajati najviše 6 meseci i mora biti pisano ugovoren u ugovoru o radu. Zaposleni na probnom radu ima sva ista prava kao i drugi zaposleni: zaradu, doprinose, godišnji odmor, bolovanje. Prijava se vrši preko CROSO portala pre stupanja zaposlenog na rad, kroz obrazac M koji posle podnošenja postaje M-A potvrda. Otkaz tokom probnog rada moguć je i bez razloga, ali samo ako je probni rad ugovoren u skladu sa Zakonom o radu.
1. Šta je probni rad
Probni rad je period u toku radnog odnosa u kojem se proverava da li zaposleni ispunjava očekivanja za posao, a zaposleni proverava da li mu radno okruženje odgovara. Posebno karakter probnog rada se sastoji u tome što obe strane mogu otkazati ugovor sa skraćenim otkaznim rokom ili bez razloga, dok u redovnom radnom odnosu otkaz mora imati zakonski osnov iz člana 179.
Probni rad NIJE isto što i pripravnički staž. Pripravnik je zaposleni bez prethodnog iskustva u svojoj struci, koji se obučava za samostalan rad i ima drugačiji status (posebne odredbe o trajanju, mentorstvu, ispitu).
2. Maksimalno trajanje i ugovorne odredbe
| Element | Pravilo | Pravni osnov |
|---|---|---|
| Maksimalno trajanje | 6 meseci | Član 36 Zakona o radu |
| Mora biti pisano u ugovoru o radu | Da, naznaka perioda probnog rada | Član 33 Zakona o radu |
| Produženje preko ugovorenog roka | Nije moguće, prerasta u redovan radni odnos | Praksa |
| Ponavljanje probnog rada | Nije moguće sa istim zaposlenim na istoj poziciji | Praksa |
| Skraćivanje ugovorenog roka | Moguće, ali u svaku stranu | Sporazumno |
Ako u ugovoru o radu nije naznačen probni rad, zaposleni je odmah u redovnom statusu, i otkaz mora imati zakonski osnov. Mnogi poslodavci to greškom ignorišu, pa otpuste zaposlenog „na probnom radu" koji formalno nije bio u probnom statusu, pa rešenje pada na sudu.
3. Prijava preko CROSO portala
CROSO je Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja. Prijava zaposlenih je obavezna i isključivo elektronska, preko portala croso.gov.rs.
Rok prijave
Pre stupanja zaposlenog na rad. Prijava mora biti podneta pre prvog radnog dana, a pravilo važi i za zaposlene na probnom radu. Nepoštovanje povlači prekršajnu odgovornost i kaznu.
Obrazac M
M je obrazac za prijavu, promenu i odjavu na obavezno socijalno osiguranje. Sadrži:
- Podatke o poslodavcu (PIB, matični broj, adresa)
- Podatke o zaposlenom (JMBG, ime, adresa)
- Datum stupanja na rad
- Šifru zanimanja
- Šifru osnova osiguranja
- Bruto zaradu
- Tip ugovora (određeno, neodređeno, probni rad)
M-A potvrda
Kada se obrazac M uspešno podnese, sistem generiše M-A potvrdu o podnetoj prijavi. Ovo je dokaz da je zaposleni prijavljen i čuva se u digitalnoj arhivi firme.
4. Postupak prijave korak po korak
Korak 1: Pripremi podatke
- JMBG zaposlenog
- Lična karta (broj, datum izdavanja, mesto)
- Diploma ili potvrda o stručnoj spremi (ako je relevantna za šifru zanimanja)
- Datum stupanja na rad (prijava mora biti podneta pre tog datuma)
- Bruto zarada (ugovorena)
- Šifra zanimanja (Klasifikacija zanimanja RZS)
- Šifra osnova osiguranja (101 za stalni radni odnos, 102 za određeno vreme)
Korak 2: Pristupi portalu CROSO
Poslodavac (ili ovlašćeni knjigovođa) pristupa portalu croso.gov.rs preko kvalifikovanog elektronskog sertifikata. Bez sertifikata pristup nije moguć.
Korak 3: Popuni obrazac M
U portalu se izabere „Prijava na osiguranje" i popuni elektronski obrazac M. Sve obavezne stavke moraju biti popunjene. Sistem proverava format JMBG, šifre zanimanja, i druge podatke.
Korak 4: Potpiši i podnesi
Potpis kvalifikovanim sertifikatom i podnošenje. Sistem ti odmah vrati M-A potvrdu sa brojem prijave i datumom.
Korak 5: Sačuvaj M-A
M-A se čuva u digitalnoj arhivi firme i u dosijeu zaposlenog. Sluzi kao dokaz prijave u eventualnim kontrolama Inspekcije rada.
5. Zarada i prava na probnom radu
Pogrešna predstava: „na probnom radu primam manju zaradu". Po zakonu, zaposleni na probnom radu ima ista prava kao bilo koji drugi zaposleni na istoj poziciji. To uključuje:
| Pravo | Tokom probnog rada |
|---|---|
| Ugovorena bruto zarada | Ista kao posle probnog rada (osim ako je drugačije pisano u ugovoru, što je ipak retko) |
| Doprinosi (PIO, zdravstveno, nezaposlenost) | Isti, plaćaju se |
| Plaćeno bolovanje | Da, od prvog dana |
| Godišnji odmor | Razmerno odrađenim mesecima (oko 1.67 dana po mesecu rada) |
| Prekovremeni rad | Plaća se po istim pravilima |
| Naknada za prevoz | Da, kao i ostali |
| Trudničko i porodiljsko | Pravo postoji, ali otkaz tokom probnog se mora pažljivo izvesti |
Pojedini poslodavci ugovaraju nižu zaradu tokom probnog (npr. 80% ugovorene), što je dozvoljeno samo ako je to pisano u ugovoru i ako iznos nije ispod minimalne zarade. U praksi se češće ugovara „verba reda" (probna zarada se ne razlikuje) i probni rad se koristi za procenu, ne za uštedu.
6. Otkaz tokom probnog rada
Otkaz tokom probnog rada je tehnički različit od redovnog otkaza i to je glavna prednost ovog statusa za poslodavca.
Otkaz od strane poslodavca
Poslodavac može da otkaže ugovor zaposlenom na probnom radu bez navođenja konkretnog razloga, uz obavezno pisano rešenje. Tipičan razlog u rešenju je „nije pokazao očekivane rezultate na probnom radu". Otkazni rok je 5 radnih dana (član 36 stav 4 Zakona o radu).
Otkaz od strane zaposlenog
Zaposleni može da otkaže ugovor takođe sa otkaznim rokom od 5 radnih dana, bez obrazloženja.
Šta je tu rizik za poslodavca
Iako zakon dozvoljava otkaz bez navođenja konkretnog razloga, sud može da tretira otkaz kao diskriminatoran ako se ispostavi da je razlog bio diskriminatorni (pol, starost, religija, sindikalno članstvo). Praksa je da se i kod otkaza na probnom radu navedu objektivni razlozi (rezultati rada, ponašanje), ne samo „nije se uklopio".
7. Specifični slučajevi
Trudna zaposlena na probnom radu
Trudna zaposlena uživa istu zaštitu od otkaza kao i van probnog. Otkaz tokom trudnoće (čak i u toku probnog rada) je ništav. Ovo je tačka koja često iznenadi poslodavce.
Bolovanje tokom probnog rada
Bolovanje se odlazi pod istim uslovima kao i kod redovnog statusa, od prvog dana. Trajanje probnog rada se NE produžava za period bolovanja. Drugim rečima, ako je probni 3 meseca a zaposleni bio 1 mesec na bolovanju, posle 3 meseca probni rad ističe normalno, nezavisno od bolovanja.
Probni rad za radove sa visokim rizikom
Za neke specifične poslove (vatrogasac, vojnik, profesionalni vozač) probni rad može imati posebna pravila iz sektorskih zakona. Provera se vrši u kolektivnom ugovoru ili sektorskom pravilniku.
Produženje ugovora posle probnog
Ako nakon isteka probnog rada poslodavac ne otkaže ugovor, zaposleni automatski prelazi u redovan radni odnos pod uslovima iz ugovora. Posebna izjava ili novi ugovor nisu potrebni, osim ako se uslovi menjaju.
8. Sedam najčešćih grešaka poslodavca
| # | Greška | Posledica |
|---|---|---|
| 1 | Probni rad nije naznačen u ugovoru | Zaposleni je u redovnom statusu, otkaz mora imati osnov iz čl. 179 |
| 2 | Prijava na CROSO podneta posle stupanja na rad | Kazna 100.000 do 600.000 RSD za pravno lice |
| 3 | Probni rad duži od 6 meseci ugovoren | Suvišak je ništav, zaposleni je u redovnom statusu posle 6 meseci |
| 4 | Zarada na probnom ispod minimuma | Krsenje obaveze, prekršajni postupak |
| 5 | Otkaz trudnoj zaposlenoj tokom probnog | Apsolutno ništav otkaz, vraćanje na posao |
| 6 | Otkaz bez pisanog rešenja | Otkaz ne proizvodi dejstvo |
| 7 | Ponavljanje probnog rada nakon isteka | Sud tretira zaposlenog kao u redovnom statusu |
9. Praktične preporuke
- Probni rad uvek pisano u ugovoru o radu, sa jasnim datumom početka i isteka
- Prijava CROSO pre stupanja na rad, ne na sam dan rada ni posle
- M-A potvrda u digitalnoj arhivi, dostupna za inspekciju
- Zarada na probnom: ista kao posle (preporuka, ne zakon)
- Tokom probnog: pisana evaluacija svaka 2 do 4 nedelje, sa konkretnim primerima
- Otkaz na probnom: uvek navesti objektivne razloge, čak i ako zakon ne traži
- Posle isteka probnog: bez akcije, automatski prelazi u redovan status
10. Zaključak
Probni rad u Srbiji je legitiman alat za procenu zaposlenog pre redovnog statusa, ali samo ako je pravilno ugovoren i prijavljen. Maksimum 6 meseci, pisano u ugovoru, prijava preko CROSO 3 dana pre stupanja na rad. Sva ostala prava i obaveze su iste kao i kod redovnog zaposlenog. Otkaz tokom probnog je tehnički lakši ali ne i bez rizika. Za firme koje često zapošljavaju, vredi imati standardizovani ugovor i kontrolnu listu prijave kroz knjigovodstvenu agenciju iz Feruvi baze firmi, jer su kazne za propustanje rokova prijave realan rizik.
Često postavljana pitanja
Koliko najduže može trajati probni rad?
Najviše 6 meseci, po članu 36 Zakona o radu. Ako u ugovoru ugovorite 8 ili 12 meseci, period preko 6 meseci je ništav i zaposleni je u redovnom statusu posle 6 meseci. Ne može se produžavati ni ponavljati sa istim zaposlenim na istoj poziciji.
Mora li probni rad biti naveden u ugovoru o radu?
Da, pisano sa jasnim datumom početka i isteka. Bez naznake u ugovoru, zaposleni je odmah u redovnom statusu i otkaz mora imati zakonski osnov iz člana 179. Mnogi poslodavci to greškom ignorišu pa otpuste „zaposlenog na probnom" koji formalno nije bio u probnom statusu.
Kako se prijavljuje zaposleni na CROSO?
Elektronski preko portala croso.gov.rs, uz kvalifikovani elektronski sertifikat. Popunjava se obrazac M (prijava na obavezno socijalno osiguranje), nakon podnošenja sistem generiše M-A potvrdu. Rok je najmanje 3 radna dana PRE stupanja na rad.
Šta je obrazac M-A?
M-A je Potvrda o podnetoj prijavi koja se generiše posle uspešnog podnošenja obrasca M. Sadrži broj prijave, datum, podatke o zaposlenom i poslodavcu. Čuva se u digitalnoj arhivi firme kao dokaz da je zaposleni prijavljen. Sluzi za inspekcijske kontrole.
Da li je probna zarada manja od redovne?
Pogrešna predstava: po zakonu, zaposleni na probnom radu ima ista prava kao bilo koji drugi zaposleni na istoj poziciji, uključujući ugovorenu bruto zaradu. Niža zarada na probnom je dozvoljena samo ako je pisano u ugovoru i ako nije ispod minimalne zarade. U praksi se češće ugovara ista zarada.
Ima li zaposleni na probnom pravo na bolovanje?
Da, ima sva ista prava: bolovanje od prvog dana, doprinosi (PIO, zdravstveno, nezaposlenost), prekovremeni rad. Razlika je samo u otkazu (skraćen rok 5 dana, bez navođenja razloga) i u proporcionalnom računanju godišnjeg odmora (oko 1.67 dana po mesecu rada).
Kakav je otkaz na probnom radu?
Otkazni rok je 5 radnih dana, bez obaveze navođenja konkretnog razloga (uz obavezno pisano rešenje). Razlog je obično „nije pokazao očekivane rezultate na probnom radu". Otkaz važi za obe strane: poslodavac može otkazati, zaposleni može otkazati.
Mogu li da otpustim trudnu zaposlenu tokom probnog rada?
Ne. Trudna zaposlena uživa istu zaštitu od otkaza kao i van probnog. Otkaz tokom trudnoće (čak i u probnom periodu) je apsolutno ništav. Ovo je tačka koja često iznenadi poslodavce.
Šta se dešava kad istekne probni rad?
Ako poslodavac ne otkaže ugovor, zaposleni automatski prelazi u redovan radni odnos pod uslovima iz ugovora. Posebna izjava ili novi ugovor nisu potrebni, osim ako se uslovi menjaju.
Da li bolovanje produžava probni rad?
Ne, probni rad teče po datumima iz ugovora bez obzira na bolovanje. Ako je ugovoren 3 meseca a zaposleni je bio 1 mesec na bolovanju, posle 3 meseca probni rad ističe normalno.
Šta je kazna za nezakonitu prijavu zaposlenog?
Za prijavu posle stupanja na rad: kazna 100.000 do 600.000 RSD za pravno lice, 10.000 do 50.000 RSD za odgovorno lice. Za potpuno neprijavljen rad (rad „na crno"): kazna 800.000 do 2.000.000 RSD plus retroaktivni doprinosi.
Mogu li sam da prijavljujem zaposlene ili mi treba knjigovođa?
Tehnički možeš sam ako imaš kvalifikovani sertifikat. Praktično, knjigovodstvena agencija to radi rutinski i prijava traje 15 minuta po zaposlenom. Kazna za grešku u prijavi je veća od godišnjeg knjigovodstvenog paketa.
O autoru
Marko RistićPreduzetnik. Osnivač i vlasnik Feruvi-ja.
Marko Ristić je preduzetnik. Svaki svoj projekat vodi od početka do kraja uz pomoć saradnika koji mu pomažu u procesu. Marko vodi razvoj strategija, arhitekture, dizajna, izrade softvera, odabira i implementacije tehnologija, osmišljavanje funkcionalnosti i celokupne marketinške aktivnosti, kao i svakodnevnu operativu. Veštačka inteligencija je sastavni deo procesa rada.
Marko je osnivač i vlasnik Feruvi-ja, internet platforme za oglase, smeštaj, vozila, nekretnine, poslove i firme, sve na jednom mestu. Trenutno je dostupna vertikala Firme, ostalih šest ulazi u plan razvoja. Sopstveni pretraživač, administratorski sistem, sistem za upravljanje sadržajem i sistem za promocije, sve napravljeno u sopstvenoj režiji.
Pored Feruvi-ja, vodi i druge digitalne projekte: 3DTapete.rs (elektronska prodavnica 3D zidnih tapeta), Manastiri.rs (platforma za tradicionalne porodične proslave i običaje), i mrežu sajtova za roditelje ExtremeKids.rs, DecjiSvet.rs, Balon.rs, TvojIzbor.rs. Kao i mnogo toga drugog, budući da je višegodišnji preduzetnik koji se bavi marketingom i sarađuje direktno sa klijentima iz inostranstva, pretežno američkog tržišta, kao i tržišta Italije, Švedske, Španije, Izraela, Finske i Nemačke.